KAKO JE RAD TUŽILAŠTVA BiH OPISALA SUTKINJA JOANNE KORNER: Gordana Tadić zadržala lošu praksu Gorana Salihovića

"Stanje je unekoliko bolje, ali...", glavna je ocjena koju je dala britanska sutkinja o procesuiranju slučajeva ratnih zločina u BiH.

  • Mini market

  • 16. Sep. 2020  16. Sep. 2020

  • 0

Bolja radna atmosfera i bolji odnos tužilaca prema poslu jedna je od osnovnih ocjena sutkinje Joanne Korner, koju je navela u izvještaju o procesuiranju ratnih zločina u BiH. To je, ujedno, i jedina pozitivna ocjena u izvještaju, u kojem komentariše rad Tužilaštva BiH u oblasti procesuiranja ratnih zločina, poredeći djelovanje ove pravosudne institucije od kada je na njenom čelu Gordana Tadić, sa periodom kada je glavni tužilac bio Goran Salihović. 

Nakon ovih pohvala, uslijedilo je "ali", iza kojeg stoje brojni propusti. Uostalom, o radu Tužilaštva BiH pod rukovođenjem Gordane Tadić, najbolje govori podatak da su provedene samo četiri od 32 preporuke navedene u izvještaju sutkinje Korner iz 2016. godine.

- Tužilaštvom BiH (se) upravlja uz preveliko poklanjanje pažnje sitnim detaljima, kao i insistiranje na traženju saglasnosti za svaku odluku bez obzira na to da li se odluka odnosi na optužnice ili na svakodnevne administrativne aktivnosti - ocjena je navedena u izvještaju iz 2016., a koja stoji i danas.

Primanja tužilaca

Naime, kako je ocijenila sutkinja Korner, glavna tužiteljica se bavi nekim stvarima, poput administrativnih problema, dodjele predmeta tužiocima i slično, umjesto da radi ono što jeste njen posao, kao što je imenovanje šefa Posebnog odjela za ratne zločine.

Također, sutkinja Korner je i prije dvije godine, kao i sada, predlagala da se ovaj odjel Tužilaštva BiH organizuje u rad timova, umjesto odsjeka, s tim da svaki tim pokriva određeno geografsko područje. Na taj način bi, smatra sutkinja Korner, tužioci i istražitelji bili bolje upoznati s dešavanjima na određenoj teritoriji u toku rata. Na taj način bi se trošilo manje vremena i resursa u pripremama optužnica.

Sada je situacija takva da se predmeti tužiocima dodjeljuju nasumično tako da prilikom svake istrage tužilac mora krenuti "od nule", odnosno svaki put se morao od početka upoznavati sa stanjem na terenu u toku rata, što oduzima dodatno vrijeme i nepotrebno troši resurse. 

Zadržavanje postojećeg, manje efikasnog sistema, Gordana Tadić opravdava mjesečnim primanjima tužilaca.

- Objašnjenje za zadržavanje takve organizacijske strukture koje su dali i glavna tužiteljica i vršilac dužnosti rukovodioca Posebnog odjela, bilo je da šefovi odsjeka dobijaju dodatnu novčanu naknadu i da se njihov rad ocjenjuje na osnovu tog položaja. Prema tome, nije bilo moguće bez dodatnih izmjena i dopuna da oni budu zamijenjeni šefovima timova. Ovo objašnjenje se čini prilično neosnovano - navedeno je u izvještaju.

Dodatna zamjerka je što se ne održavaju redovni sedmični sastanci tužilaca Posebnog odjela za ratne zločine, na kojima bi tužioci razmjenjivali informacije o predmetima, davali savjete jedni drugima, na kojima bi iskusniji tužioci i istražitelji mogli steći informacije i iskustva koja bi im mogla pomoći u radu.

Međutim, u Tužilaštvu BiH se uporno opiru održavanju ovakvih redovnih sastanaka, uz nemušta obrazloženja kako tužioci međusobno komuniciraju mailovima, piše "Oslobođenje".

Također, zamjerka sutkinje Korner je da se uposlenici Tužilaštva BiH i dalje striktno drže radnog vremena, odnosno svi "kao po komandi" sa posla izlaze u 16.00 sati, iako istrage ratnih zločina zahtijevaju nerijetko rad i poslije formalnog radnog vremena.

A gdje su mobiteli

Korner je primijetila da istražioci na terenu nemaju službene mobitele, koji bi im omogućili komunikaciju s tužiocima, ali i sa svjedocima. Obrazloženje koje je dobila iz Tužilaštva, bilo je:

- Ako damo mobitele istražiocima, onda će isto tražiti i tužioci.

Sutkinja Korner je predložila da se u rad Tužilaštva uvede i institut mentorstva. To podrazumijeva da tužioci koji imaju više iskustva u radu na predmetima ratnih zločina, rade s kolegama koje imaju manje iskustva. Na taj način bi i manje iskusni tužioci stekli znanja koja bi im pomogla da postanu efikasniji u radu. Tim prije što se u ovaj odjel primaju i tužioci koji se ranije u svom radu nisu sretali sa slučajevima ratnih zločina.

Obrazloženje za opiranje ovoj ideji koje je dala Gordana Tadić je da bi time bila ugrožena nezavisnost tužilaca te da se pretpostavlja da svi tužioci koji počnu raditi u ovom odjelu, treba da znaju "svoj posao".

Osim toga, Korner je zaključila kako i dalje postoji veliki broj optužnica koje Sud BiH vraća na doradu. Od 34 podignute optužnice, Sud BiH 17 ih je vratio tužiocima.

- Činjenične i pravne greške u optužnicama, nedovoljna pažnja posvećena izvođenju samo onih dokaza koji su relevantni za krivična djela iz optužnice, nepravovremeno podnošenje prijedloga za određivanje zaštitnih mjera za svjedoke, kao posljedica nedovoljne komunikacije sa svjedokom prije početka postupka, te nefokusirano ispitivanje svjedoka na glavnom pretresu, najčešće su zamjerke sudija, advokata i tužilaca na kvalitet optužnica koje podižu.

Tužioci nerijetko "profule" i kvalifikaciju krivičnog djela - navela je sutkinja Korner. Naprimjer, za djelo koje prema svojim osobinama spada pod "zločin protiv čovječnosti", pravno se kvalifikuje kao "ratni zločin", što dodatno umanjuje kvalitet optužnica.

Porodiljsko odsustvo

I dalje postoje optužnice koje se podižu protiv osoba za koje se zna da su nedostupni pravosudnim organima u BiH. To znači da su i sami tužioci unaprijed svjesni da i nakon podizanja optužnica, suđenje neće početi u nekom razumnom roku. Umjesto toga, smatra Korner, tužioci bi trebali pažnju posvetiti istraživanjima ratnih zločina čiji su počinioci dostupni pravosudnim organima, a predmete u kojima su počinioci nedostupni, ustupiti na vrijeme pravosudnim organima drugih država u kojima se osumnjičeni nalaze.

Jedna od zamjerki je da se vrše istrage i podižu optužnice protiv osoba koje su već osuđene i nalaze se na izdržavanju zatvorske kazne, pa čak i doživotnog zatvora.

Dodatni problem koji smanjuje efikasnost u procesuiranju ratnih zločina je vođenje paralelnih istraga. Naime, postoje slučajevi gdje dva ili više tužilaca Tužilaštva BiH, ali i tužilaca s drugih pravosudnih nivoa, vode istrage o istim dešavanjima na određenom prostoru u toku rata, protiv istih ili različitih osumnjičenih, umjesto da se ovakvi predmeti objedine i povjere jednom timu.

Jedan od uzroka za ovakvo trošenje vremena i resursa, koji je detektovala sutkinja Korner, je dostizanje norme koju tužioci moraju ispuniti da bi dobili dobru ocjenu o svom radu, što, prema mišljenju sutkinje, nije dobar princip.

Tretiranje predmeta koje je Haški tribunal proslijedio Tužilaštvu BiH, također je jedna od zamjerki koje je uputila sutkinja Korner. Kritika je upućena i na svojevrsno skrivanje informacija od udruženja žrtava. Korner navodi kako je udruženje žrtava iz Prijedora, koje predvodi Murat Tahirović, još 2018. godine zatražilo informacije o trenutnom statusu predmeta s oznakom "A", odnosno za koliko od njih su donesene presude, za koliko njih su podignute optužnice, koji su u fazi istrage... Međutim, odgovor na ovo pitanje još nisu dobili, a Gordana Tadić je kao opravdanje navela da je službenica Tužilaštva koja je radila na pripremi odgovora za udruženje, otišla na porodiljsko bolovanje.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...