Državno tužilaštvo u Wuppertalu pokrenulo je istražni postupak u slučaju jedne pacijentice koja je zbog hitnog zdravstvenog slučaja trebala biti primljena u Univerzitetsku kliniku u Düsseldorfu, ali je tamo nisu mogli primiti pa je prebačena u Wuppertal, gdje je zahvat obavljen sa zakašnjenjem. Pacijentica je umrla, a istražni organi sada istražuju je li ovo kašnjenje uzrok smrti.

U tom slučaju će se istraga za ubistvo iz nehata okrenuti protiv osoba koje su hakirale kompletan računarski sitem diseldorfske bolnice, zbog čega pacijentica, zajedno sa stotinama ostalih, nije mogla biti primljena.

Pogrešna žrtva hakiranja?

Ministrica nauke savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije Isabel Pfeiffer-Poensgen potvrdila je u četvrtak (17. septembra) kako je Univerzitetska bolnica u Düsseldorfu, tj. njezina hitna služba, bila meta napada hakera, koji su prvo najavili da će tražiti novac, ali su, nakon što je policija s njima uspostavila kontakt, klinici poslali sigurnosnu lozinku za ponovno "otključavanje" računarskog sistema, koji je bio blokiran danima. Do potpune uspostave računarskog sistema "proći će još sedmice", kako je prijavila uprava klinike.

Najčudniji detalj u priči o hakiranju je da ucjenjivači u prvom pismu nisu postavljali konkretne novčane zahtjeve te da su, kada su im se javile vlasti, odmah dali ključ pomoću kojeg je računarski sistem ponovno uspostavljen. To vlasti navodi na teoriju da je Univerzitetska klinika bila slučajna žrtva, a da su ucjenjivači-haker, zapravo, htjeli ucijeniti Univerzitet Heinricha Heinea u Düsseldorfu.

Poznata greška u softveru

Hakeri su upali u sistem preko jednog programa koji je, kako je rečeno, uobičajen i rasprostranjen na tržištu. Saveznom uredu za sigurnost u informatičkim sistemima (BSI) greška u softveru je poznata od početka ove godine i, u saradnji sa proizvođačem softvera i pogođenim ustanovama, ova rupa u zaštiti pokušava se okloniti. Prema svemu sudeći, napad na klinički računarski sistem mogao je biti izbjegnut da je uprava bolnice reagirala pravovremeno i aktuelizirala program, što bi zatvorilo opasnu sigurnosnu rupu.

Lokalna kršćanskodemokratsko-liberalna vlada najavila je da će bolnicama staviti na raspolaganje veća sredstva za kibernetičku zaštitu. No, problem je i premalo stručnog osoblja u ustanovama poput klinika. Najnoviji slučaj je opet iznio navidjelo stare probleme sa sigurnošću osjetljivih podataka pacijenata. Jer, ne radi se o prvom napadu takve vrste. Godine 2016., hakeri su na nekoliko sedmica paralizirali IT sistem jedne bolnice u Neussu, piše "Deutsche Welle".

Novi napad moguć u svakom trenutku

Pritom bolnice u Njemačkoj pripadaju u tzv. kritične dijelove infrastrukture, koji zahtijevaju poseban tretman. Zato bolnice trebaju i posebnu zaštitu i IT strukture. "Teoretski se ovakav napad kakav smo sada doživjeli u Düsseldorfu, može dogoditi u svakom trenutku", kaže Norbert Pohlmann, profesor na Westfalskoj visokoj školi za javni servis WDR.

On kaže da su ostale kritične ustanove, poput snabdjevača energijom, mnogo bolje opremljene od bolnica. "Bolnice polažu mnogo energije kako bi pronašle kvalitetne ljekare, ali ne i kada je riječ o zaštiti računarskog sistema i IT osoblju. Bolnice su predugo spavale kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti."