BIO JE BRUTALNI OSVAJAČ, JEDAN OD NAJVEĆIH: U žestokim okršajima osvojio je pola svijeta, učinio nezamislive stvari, a onda je iznenada umro…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti.

  • Jeste li znali

  • 20. Sep. 2020  

  • 0

Glavni junak naše današnje priče je Aleksandar Veliki, makedonski kralj, sin Filipa II. i Olimpijade, kćeri epirskoga kralja.

Kralj je postao nakon očeve pogibije 336. pr. n. e.

Brzom akcijom učvrstio vlast u Makedoniji, s vojskom prodro u Grčku, koja se htjela odbraniti od Makedonije, i u Korintu sazvao izaslanike svih grčkih država osim Sparte.

Godine 335. pr. n. e. poduzeo je pohod na Tribale i prodro do Dunava da bi zaštitio Makedoniju od upada sa sjevera. Zatim je ušao u Grčku i razorio Tebu. Aleksandar je sa 30.000 pješaka i 5.000 konjanika krenuo na Perziju, prešao u Malu Aziju, pobijedio perzijsku vojsku kod rijeke Granika, a nakon toga gotovo cijela Mala Azija došla je pod njegovu vlast. Pošto je organizirao upravu u osvojenom području 333. pr. n. e., zauzeo je prijestolnicu Frigije Gordij, pobijedio Darija III. kod Isa, osvojio Feniciju i 332. pr. n. e. Egipat, gdje je osnovao Aleksandriju.

Godine 331. pr. n.e. ponovno je pobijedio Darija kod Gaugamele u Mezopotamiji, osvojio Babiloniju i organizirao u njoj svoju upravu. Dobivši u Babilonu vojna pojačanja iz Grčke krenuo je na Perziju, razorio kraljevsku rezidenciju u Perzepolu i osvojio Mediju. Nakon Darijeve smrti mijenja politiku i osvetnički pohod protiv Perzije nastavlja kao nasljednik perzijskih vladara. Proglašava Babilon prijestolnicom svoje imperije, a to ga sukobljava s Makedoncima. Pošto je osvojio istočne krajeve Perzije, napao je na Indiju, pobijedio kralja Pora i došao do Biasa; no zbog otpora vojnika morao je odustati od daljnjega prodiranja na istok i vratiti se kroz Beludžistan, dok je njegova flota pod zapovjedništvom admirala

Nearha plovila uz obalu da bi našla put od ušća Inda do ušća Tigrisa i Eufrata. Po povratku iz Indije spremao se poduzeti pohod na Zapad ne bi li preko sjeverne Afrike, Španije i Italije svome carstvu pripojio tada poznate zapadne zemlje, ali ga je u tome omela iznenadna smrt.

Aleksandar Veliki je svojim ratnim pohodima, u kojima je njegova vojska prešla oko 18.000 km, stvorio carstvo kakvo po prostranstvu dotad nije postojalo. Njegova vojska, u početku makedonska, popunjavala se najamnicima i Azijcima. Civilna uprava osvojenih krajeva ostavljena je domorodcima, ali su vojna vlast i financije prešle u ruke Makedonaca. Gradovi koje je Aleksandar Veliki osnivao iz vojnih razloga omogućavali su prodiranje grčke kulture na istok; posljedice toga prodiranja osjećale su se nekoliko stoljeća nakon njegove smrti. Osvajanjima Aleksandra Velikog ubrzao se razvoj trgovine, olakšan stvaranjem jedinstvene monete u državi, a njegova osvajanja zbližila su grčku i istočnu kulturu, afirmirala načelo univerzalne vlasti i ostavila duboke kulturno-povijesne posljedice u antičkoj povijesti.

Aleksandar je umro u 32. godini života. Vraćajući se u Babilon, jedne noći nakon pijanke obolijeva, te je nakon 11 dana groznice umro. Neki povjesničari navode kako je uzrok njegove smrti groznica ili tifus. Sumnja se i da je Aleksandra neko od njegovih vojnika ubio ili otrovao, ali do dana današnjeg ta teorija nije dokazana.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...