"Na sastanku u Ohridu koji je održan u novembru prošle godine i na kojem se razgovaralo o perspektivi zapadnog Balkana i "malom Schengenu", rekao sam da je BiH opredijeljena za jačanje regionalne saradnje i prioritetno za unapređenje i ubrzanje puta ka članstvu u Evropskoj uniji."

Kazao je ovo za „Dnevni avaz" Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Kada se govori o ovakvoj vrsti regionalne saradnje, on smatra da je potrebno izvršiti analizu dvije grupe faktora, izazova i prednosti koje ona nosi u svojoj namjeri i suštini, i nakon toga definirati stvarni interes BiH.

"U prvu grupu spadaju politički motivi i arhitektura same inicijative, a drugu grupu čine ekonomski, razvojni i investicioni faktori i ciljevi. Nesumnjivo je da su privredni i investicioni razlozi za uključivanje u "mali Schengen" veoma jaki, jer će protok kapitala, roba, usluga i ljudi dovesti do ekonomskog rasta i zapošljavanja, kao i do povećanog nivoa konkurentnosti država u regionu, koji bi, prema projekciji sporazuma, bio uređen kao zajedničko tržište i integrirana investicijska destinacija, s harmoniziranim legislativnim okvirom i pojednostavljenim procedurama", smatra Zvizdić.

Dakle, kako kaže, ekonomske prednosti su nesumnjive, ali poručuje i da svaka inicijativa na zapadnom Balkanu, koji je opterećen teškom prošlošću i gdje još postoje brojni neriješeni sporovi, ima i dodatnu, političku i historijsku dimenziju.

"Zbog toga bi ovakvog po karakteru, strateškoj inicijativi kojem bi zapadni Balkan bio pretvoren primarno u regionalnu ekonomsku zonu, ali i moguću platformu za politički utjecaj, moralo prethoditi jasno i nedvosmisleno poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svih država, bez miješanja u unutrašnje stvari bilo koje države, kao i brzo i uspješno rješavanje svih bilateralnih ili multilateralnih pitanja", ističe Zvizdić.

Sa stanovišta BiH, to bi, naprimjer, kako kaže, značilo obavezno potpisivanje ugovora o granici između BiH i Srbije, ravnopravan status u praktičnoj provedbi sporazuma i nepristajanje na bio kakvu i bio čiju političku ili tržišnu dominaciju.

"Mali Schengen" bi, osim ekonomskih prednosti, morao voditi ka relaksaciji političkih odnosa u regionu, kao i ubrzanom rješavanju otvorenih pitanja. Smatram da bi najbolje rješenje bilo da se osmisli model povećanog nivoa ekonomske i društvene integracije regiona zapadnog Balkana, koji bi dao vidljive rezultate u roku od nekoliko godina, što znači da bi se sporazum ili "mali Schengen" potvrđivao od država učesnica svakih maksimalno pet godina. Tako bi se mogli pratiti i vrednovati zacrtani ciljevi i ostvareni rezultati, čime bi interesi država bili zaštićeni", zaključuje Zvizdić.