"Vladimir Putin i Emmanuel Macron pozvali su dvije strane da potpuno prekinu s vatrom i, što je prije moguće, smire tenzije i pokažu maksimalnu suzdržanost“, navodi se u saopštenju Kremlja u četvrtak.

U telefonskom razgovoru koji je inicirao Macron, dva lidera razgovarala su o "daljnjoj konkretnoj saradnji, najprije u okvirima OSCE-ove Minsk grupe“, tvrdi Kremlj.

Dvije strane uključene su u najžešće borbe u posljednjih nekoliko godina u Nagorno-Karabahu, provinciji s armenskom većinom koja se otcijepila od Azerbejdžana devedesetih godina, po raspadu Sovjetskog saveza.

Odbijaju pregovarati

Armenija i Azerbejdžan do sada su odbijali međunarodne pozive na pregovore.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev obećao je da će se vojska njegove zemlje nastaviti boriti dok se armenske trupe potpuno ne povuku iz Karabaha.

„Ako armenska vlada ispuni naš zahtjev, borbe i prolijevanje krvi će prestati, a u regiji će zavladati mir“, rekao je Aliyev u srijedu tokom posjete ranjenim vojnicima.

Armenski premijer Nikol Pashinyan u izjavi je rekao da „nije prikladno“ govoriti o pregovorima „u vrijeme intenzivnih neprijateljstava“.

U armenskoj prijestonici Jerevanu, velike grupe ljudi viđene su pred štabovima za regrutaciju.

Karabahski lider Arayik Harutyunyan u srijedu je rekao: „Moramo se pripremiti za dug rat.“

U glavnom gradi Nagorno-Karabaha Stepanakertu oko ponoći su se čule dvije eksplozije, a stanovnici su za Reuters rekli da je grad napadnut dronovima.

Ulice su bile u mraku, bez rasvjete.

Zvanični podaci kažu da je broj poginulih prešao 100, uključujući civile, dok obje strane tvrde da su onoj drugoj nanijele teške gubitke.

Strah od uključenja Turske i Rusije

Armenija je saopštila da je izgubila 104 vojnika te da su poginula 23 civila te dodaju da je broj vojnih žrtava na drugoj strani 130.

Azerbejdžanski ministar odbrane tvrdi da su njegove snage likvidirale 2.300 karabahskih vojnika te uništile 130 tenkova, 200 artiljerijskih oruđa, 25 sistema protuzračne odbrane, pet skladišta municije, 50 antitenkovskih jedinica i 55 vojnih vozila.

Dok Baku i Jerevan odbijaju pregovarati, širi se strah da bi konflikt mogao eskalirati u rat širih razmjera te da bi se u njega mogle uključiti regionalne sile, kao što su Turska i Rusija.

Dok Moskva ima vojni savez s Armenijom, Turska je na strani Azerbejdžana.