Naša današnja priča vraća nas u davnu 1861. godine, u vrijeme kada su njemački paleontolozi pronašli nešto dragocjeno: u jurskim vapnenačkim naslagama Solnhofena ležalo je pero staro 150 miliona godina. Stručnjaci su bili oduševljeni, bilo je to prvo fosilizirano pero iz prapovijesti koje je ikad otkriveno! Ono što, međutim, nisu uspjeli dokučiti bilo je sljedeće: kome je ono pripadalo?

Paleontolog Ryan Carney i njegove kolege s Univerziteta Južne Floride nedavno su to pero podvrgnuli detaljnoj analizi. Pokazala je sljedeće – vlasnik pera bio je arheopteriks! Po čemu je ova životinja toliko posebna? U evolucijskoj teoriji, prelasci iz jedne sistemske skupine životinja u drugu potkrijepljeni su posebnim fosilima, koji se zovu prijelaznim oblicima. Tipičan slučaj je upravo arheopteriks, prijelazni oblik između dinosaura i ptice.

Mada se radilo o gmazu, koji je imao mnogo zašiljenih zuba u čeljustima, rep s dvadesetak pršljenova i kandže na snažnim prednjim nogama, imao je perje poput današnjih ptica, šuplje kosti i dugačak kljun, a bio je sličnog oblika i veličine kao svraka. Većina stručnjaka smatra da su te primitivne ptice živjele u šumama te bile sposobne jedino za lebdenje među niskim raslinjem. Do sada je pronađeno trinaest fosilnih uzoraka arheopteriksa, a svi nalazi su otkopani upravo na području Njemačke, koja je u vrijeme kad je ova praptica živjela, bila veliko otočje u plitkom tropskom moru, te se nalazila bliže ekvatoru.

Usporedbom pojedinačnog pera s tim nalazima, stručnjaci su otkrili morfološku podudarnost koja je gotovo stopostotna. “Kroz naučno-detektivski posao, proučavajući literaturu i kombinirajući novu tehnologiju sa starim fosilima, uspjeli smo, čini se, okončati debatu koja traje posljednjih 159 godina”, s ponosom ističe Carney. Koristeći specijalnu vrstu elektronskog mikroskopa, kolege i on otkrili su da zagnetno pero potječe iz lijevog krila arheopteriksa. Pod lupom su otkrili i melanosome, organele za skladištenje pigmenta, koje su pokazale da je to pero bilo crne boje.

(SB)