Mada je Milorad Dodik još sredinom proteklog mjeseca insistirao da se članovi Predsjedništva BiH izjasne o ulasku BiH u ekonomsku asocijaciju “mini Schengen”, njegove kolege Šefik Džaferović i Željko Komšić još su u nedoumici. Džeferović i Komšić nisu u dilemi treba li Bosna ući u asocijaciju “mini Schengen”, ali ih muči jedan drugi problem: kako će BiH izaći iz ove asocijacije ako se ispostavi da je ona štetna po ekonomske interese Bosne i Hercegovine.

BiH je u specifičnom položaju u odnosu na sve buduće članice “mini Schengena” - Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo. Sve ove države mogu, na isti način kako su izglasale ulazak, izglasati i izlazak svoje države ako procijene da im ta asocijacija ne odgovara. Bosna i Hercegovina, međutim, zbog svoje složene strukture, to ne može uraditi, jer se opravdano pretpostavlja da će Republika Srpska insistirati na opstanku u “mini Schengenu” sve dok to odgovara Srbiji, a ne Bosni i Hercegovini. Kao što je poznato, Predsjedništvo BiH u vanjskoj politici odlučuje konsenzusom, a to znači da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske može blokirati odluku o izlasku BiH iz ove asocijacije. BiH bi tako ostala "zarobljena" u "mini Schengenu" sve dok to Dodiku i njegovom naslijedniku u Predsjedništvu BiH bude odgovaralo, bez obzira na stav ostala dva člana Predsjednišva BiH.

Stoga Džaferović i Komšić posljednjih dana tragaju za modelom koji bi Bosnu i Hercegovinu stavio u ravnopravan položaj u odnosu na druge države, potencijalne članice “mini Schengena”. Kao jedno od mogućih rješenja razmatra se usvajanje odluke o priatupanju BiH u "mini Schengen" s određenim rokom trajanja, koja bi se nakon godinu ili dvije produžila ili, pak, ukinula. To znači da bi Bosna i Hercegovina ušla u “mini Schengen” , nakon čega bi Predsjedništvo BiH, nakon godinu ili dvije, razmatralo efekte “mini Schengena” i donijelo odluku da nastavi svoje učešće u toj asocijaciji ili, pak, da istupi ako se pokaže da je ona štetna i nepovoljna za ekonomske interese Bosne i Hercegovine.

To bi, također, podrazumijevalo da se pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uspostavi zasebno tijelo koje bi analiziralo ekonomske efekte slobodne trgovine u okviru “mini Schengena”. Naravno, ako se ispostavi da je BiH tom asocijacijom više dobila nego izgubila, onda bi svakako naša država nastavila članstvo, ali isto tako ako se ispostavi da su efekti “mini Schengena” štetni za ekonomske interese naše zemlje, onda bi Predsjedništvo BiH moglo isoslovati izlazal iz "mini Schengena" na taj način što se odluka o ulasku ne bi produžila. 

Džaferović i Komšić su uvjereni da bi ovaj specifični model za BiH bio prihvatljiv ostalim članicama “mini Schengena”, koje, također, mogu slobodnom voljom istupiti iz asocijacije ako procijene da im ona nanosi štetu.

U svakom slučaju, BiH ni po koju cijenu ne bi smjela ući ne samo u ovu nego ni u bilo koju drugu asocijaciju iz koje sutra ne bi mogla izaći.

(Sl. B.)