Polovica stanovništva Nagorno-Karabaha raseljena je zbog sukoba između te separatističke regija naseljene Armencima i Azerbejdžana, objavile su u srijedu vlasti u Stepanakertu.

Sukob koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao “tragedijom”, ponovo je planuo 27. septembra. Crveni križ, nevladine organizacije i posrednik u krizi koji predstavlja Rusiju, Francusku i SAD, osudili su posljednjih dana sve veći porast broja civilnih žrtava, ali zaraćene strane odbijaju pozive na primirje.

“To je jedna golema tragedija. Pozivam, insistiram, na prekidu vatre što je prije moguće”, rekao je Putin.

“Jedanaestog dana borbi, oko 50 posto stanovništva Nagorno-Karabaha je raseljeno, od kojih 90 posto čine žene i djeca”, rekao je Artak Belgarian, dužnosnik te samoproglašene republike, dodavši da se radi o 70.000 do 75.000 raseljenih.

Nagorno-Karabah sveukupno broji oko 140.000 stanovnika, od kojih su 99 posto Armenci, dok su Azeri nakon rata devedesetih izbjegli.

Armenci optužuju Azerbejdžan da od petka nesmiljeno bombardira njihov glavni grad Stepanakert, zbog čega je većina od 50.000 stanovnika napustila grad, a ostali su u skloništima.

Taj grad je cijelu noć s utorka na srijedu gađan raketama kalibra od 300 milimetara iz višecijevnog raketnog lansirnog sistema Smerch, dizajniranog kako bi uništio ljudstvo, oklopna vozila u koncentriranim područjima, neprijateljsku tehniku, topništvo, zapovjedna područja i nanio veliku materijalnu štetu neprijatelju.

Agencije javljaju da su se potom, nakon kratkog jutarnjeg predaha, na grad obrušili dronovi.

Protuzračna odbrana armenskih boraca pokušavala ih je oboriti, ali su bili slabo vidljivi na oblačnom nebu. Cijelu noć su Stepanakertom odzvanjale uzbune.

No, i Azerbejdžan optužuje svoje protivnike za gađanje civila, tvrdeći da je od početka neprijateljstava uništeno 427 domova u kojima je živjelo 1.200 ljudi.

Nagorno-Karabah, naseljen u sovjetsko doba većinski kršćanskim Armencima i manjinskim muslimanima Azerima, otcijepio se od Azerbejdžana nakon raspada SSSR-a, izazvavši rat u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.

Sukob je zamrznut od prekida vatre 1994., uz redovna razračunavanja.

Dvije strane optužuju jedna drugu da su odgovorne za ponovno oživljavanje sukoba 27. septembra i nisu odgovorile na pozive na prekid vatre.

Armenski premijer Nikol Pašinian optužio je Tursku, saveznicu Azerbejdžana, da je svojim “aktivnim angažmanom izazvala rat”.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev isključio je svaku mogućnost primirja bez armenskog povlačenja iz Nagorno-Karabaha.

Rusija, regionalni arbitar, održava dobre odnose s obje strane, ali je bliža Armeniji, koja je dio vojnog saveza u kojem glavnu riječ vodi Moskva.

Putin je, između ostaloga, izjavio da će njegova zemlja u slučaju direktnog napada na Armeniju “ispuniti svoje obveze” u okviru Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, vojnopolitičkog saveza postsovjetskih zemalja, na čelu s Rusijom (Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan).

“Ako je jedna zemlja članica napadnuta (…) ostale imaju obavezu braniti je”, poručio je Kremlj.

Armenci iz Nagorno-Karabaha i Azerbejdžanci tvrde da su jedni drugima nanijeli teške gubitke, ali čini se da za sada niti jedna strana nije ostvarila značajnu prednost na terenu, iako se Baku hvali osvajanjem više gradova i sela i dijela granice s Iranom.

Baku nije objavio nikakve vojne gubitke, već samo smrt 29 civila. Nagorno-Karabah broji 240 poginulih vojnika i 19 civila.

Radi se o sukobu koji bi mogao imati nesagledive posljedice s obzirom na to da se na Kavkazu sudaraju interesi Rusije, Turske, Irana i Zapada.

Savremena Armenija i Azerbejdžan postali su dio Sovjetskog saveza kad je ovaj nastao dvadesetih godina prošlog stoljeća. Nagorno-Karabah bila je oblast s većinski etničkim armenskim stanovništvom, ali su Sovjeti dali kontrolu nad tom autonomnom regijom azerbejdžanskim vlastima, javlja N1.