BIO JE HEROJ GENERACIJA, BUNTOVNIK, JEDAN OD NAJVEĆIH: S cigarom u ruci i beretkom na glavi, dostigao je status božanstva, no njegova likvidacija i danas krije mračnu tajnu…

"Slobodna Bosna" donosi novu zanimljivu priču iz historije.

  • Jeste li znali

  • 09. Okt. 2020  09. Okt. 2020

  • 1

Glavni junak naše današnje priče je legendarni gerilac i revolucionar, najvažniji saborac Fidela Castra, argentinski ljekar Ernesto Che Guevara.

Slava koju je stekao kao neustrašivi i briljantni zapovjednik, nadrasla ga je s godinama i pretvorila u mit latinoameričke gerile koji živi i više od pola stoljeća nakon Cheove smrti.

Cheov klasični portret, s crnom beretkom na glavi i spokojnim pogledom u daljinu, djelo fotografa Alberta Korde, šezdesetih se godina u mnogim dijelovima svijeta pretvorio u simbol protesta protiv “američkog imperijalizma” i materijalizma zapadnog kapitalističkog duštva.

Bio on na majici, na posteru u sobi studentskog doma ili kao tetovaža na nadlaktici Diega Maradone, na svijetu teško da ima raširenije slike od Che Guevare s beretkom. Izvučen iz historijskog konteksta, pretvorio se u simbol buntovništva mladih, a istodobno služio kao marketinško oruđe kapitalističkih kompanija koje njegovim likom lansiraju nove proizvode ili privlače nove korisnike.

Che je tako postao najvažniji eksponent revolucionarnog romantizma, iako je osobno predvodio stotine egzekucija u kubanskim zatvorima nakon pobjede revolucije 1959. godine. Revolucionarni duh je jednom opisao kao “beskompromisnu mržnju prema neprijatelju, koja čovjeka pretvara u učinkovit, nasilan i hladnokrvan stroj za ubijanje”.

Rođen 14. juna 1928. u argentinskom gradu Rosariju, Ernesto Guevara otkrio je svoj revolucionarni poziv tokom dva duga putovanja Latinskom Amerikom. Tada je postao svjestan krajnje neimaštine, nepravde i izrabljivanja koji su bili dominantni u regiji. Nakon neuspjelog pokušaja da organizira otpor vojnom udaru kojim je s američkom podrškom srušena vlada Jacoba Arbenza u Gvatemali 1954., mladi Guevara otputovao je u Meksiko.

Ondje je upoznao Fidela Castra, koji ga je uvjerio da se pridruži grupi protjeranih Kubanaca koji pripremaju invaziju na Kubu i revoluciju protiv diktature Fulgencija Batiste.

Već poznat po nadimku Che i unaprijeđen u komandanta zahvaljujući izvrsnom taktičkom snalaženju u gerilskom ratovanju, Guevara vodi odlučnu bitku kubanske revolucije kod Santa Clare, koja je zapečatila sudbinu Batistina režima u decembru 1958.

Nakon diktatorova bijega i pobjede revolucionara 1. januara 1959., Che je imenovan predsjednikom kubanske nacionalne banke, a kasnije i ministrom industrije.

Legenda kaže da je Che na sastanku, na kojem je Fidel dijelo ministarstva, malo zadrijemao, a kad je Castro glasnim tonom upitao prisutne ko će preuzeti ministarstvo, Che se naglo probudio i viknuo tako da je ni kriv ni dužan postavljen na čelo ministarstva s kojim nije imao nikakve veze.

No, bila legenda istinita ili samo plod mašte ljudi koji su Chea uzdizali do božanskih visina, mora se priznati njegova historijska uloga u stvaranju novog svijeta.

Che je često kritizirao ogromnu sovjetsku birokratiju i oklijevanje SSSR-a da podrži revolucionarne pokrete u zemljama trećeg svijeta.

Tada se pojavljuju i glasine o sukobu s Castrom, a kako Che nestaje iz javnog života, sve su češća nagađanja da ga je vođa revolucije dao pogubiti. Kasnije se saznalo da je Guevara otišao u Kongo kako bi podržao tamošnje gerilce u borbi protiv prozapadnih plaćenika.

Frustriran korupcijom i slabim borbenim duhom kongoanskih revolucionarnih čelnika, Che se vraća na Kubu u martu 1966. godine. Nekoliko mjeseci kasnije, već je bio u Boliviji. No, nije znao da bolivijski vojnici, inače slabo opremljeni i obučeni, imaju veliku pomoć CIA-e i američkih protugerilskih stručnjaka. Ranjen je u borbi s bolivijskim vojnicima na planinskom jugoistoku zemlje i uhvaćen živ.

Che Guevara je pogubljen u selu La Higuera 9. oktobra 1967., dan nakon hapšenja bez ikakvog suđenja.

A, legenda o Cheu živi vječno…

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...