U kanjonima Marsa znanstvenici su otkrili vjetrovima izloženo polje čvrstog pijeska koji se pretvorio u stijenu prije otprilike milijardu godina.

Iako nagrižena erozijom, ta drevna smrznuta ravan ostala je izvanredno očuvana, daleko bolje nego fosilizirani valovi pijeska na Zemlji.

Uspijemo li otkriti kako su te dine nastale i opstale tokom toliko dugog razdoblja doznat ćemo više o procesima sedimentacije i geološkoj historiji Marsa.

Pješčane dine danas su uobičajena pojava na Marsu. Veličina i raspored drevnih u najširem dijelu kanjona Valles Marineris - u provaliji Melas - vrlo su slične onima koje su nedavno nastale. To upućuje na zaključak kako su se klima i atmosfera Marsa vrlo malo promijenile tokom vrlo dugog razdoblja.

Pomoću fotografija snimljenih u sklopu projekta High Resolution Imaging Science Experiment (HiRISE) i podataka o topografiji Marsa istraživači su dokumentirali i datirali svojstva dna provalije Melas.

Neke dine bile su zatrpane desetinama metara materijala, što je moguća posljedica snažne vulkanske erupcije. Nedugo po erupciji volatilni je materijal došao u kontakt s kompaktnim pješčanim dinama i učvrstio ih.

Sličan se proces odvija na Zemlji nakon što podzemne vode uđu u djelomično zakopanu pješčanu dinu. Za razliku od Zemlje, na dine na Marsu djeluje daleko manji broj utjecaja iz okoliša.

Kako nema vode, vegetacije i tektonskih pomjeranja, glavni uzrok erozije na Marsu su vjetrovi pasati. Stoga na Marsu ovih litificiranih pješčanih dina ima puno više nego za Zemlji i još su gotovo pa nedirnute.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu JGR Planets.

(SB/Toprtal)