Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pokušava, kako kaže, da „privoli“ vlasti u Srbiji da prihvate automatsko državljanstvo Srbije za sve građane Republike Srpske.

Kako je rekao prošle sedmice, „potpuno sam uvjeren da ova bezočna laž koja se zove BiH, ne može da funkcioniše u situaciji kada se degradira srpski narod“.

Dodik je kazao i da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ugovorio da će, nakon izbora nove Vlade Srbije, prva posjeta zvaničnika Srbije biti Republici Srpskoj i Banjoj Luci, kao što će i oni nakon toga posjetiti Srbiju.

"Naša saradnja je veoma dobra i treba da bude proširena, a uradili smo mnogo kapitalnih stvari, među kojima je nastavni program i neophodan je što veći stepen integracije zato što je riječ o istom narodu“, kazao je Dodik.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, za "Danas" navodi da se „takvim prijedlogom u konačnici na neki način podstiče iseljavanje građana srpske nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine“.

Kako kaže, „slično iskustvo imamo i s građanima hrvatske nacionalnosti, koji napuštaju BiH“.

„Ako je smisao takozvanih specijalnih i paralelnih veza između entiteta RS i Republike Srbije to da se građanima srpske nacionalnosti olakša napuštanje BiH, onda u tome ne vidim ništa dobro, iako mogu razumjeti da je zbog ekonomskih prilika lakše živjeti u Beogradu nego u istočnom dijelu entiteta RS, koji je ispražnjen i od ljudi i od bilo kakvog sadržaja koji znači život dostojan čovjeka“, zaključuje Komšić.

Dodikova ideja je u skladu s tekovinama „evropske prakse koja je jednako na raspolaganju i građanima Republike Srpske“, smatra, pak, Živadin Jovanović, šef diplomatije nekadašnje SR Jugoslavije.

On smatra da je „najvažnije da građani RS to žele“ i, kako navodi, ne vidi nikakve prepreke „da se to jedno demokratsko pravo realizuje“.

„Utoliko prije što je poznata praksa susjedne, recimo, Hrvatske ili Mađarske, koje priznaju, odnosno daju državljanstvo građanima svoje nacionalnosti koji žive u Srbiji i po tom osnovu priznaju im sva prava ili privilegije građana Hrvatske ili Mađarske“, kaže Jovanović za "Danas".

Kako je naveo, davanje državljanstva Srbije svim građanima RS-a „bi bilo korisno sa svakog stanovišta, kao i sa stanovišta prirodnog prava da se pripadnici jednog istog naroda povezuju, da intenzivno komuniciraju u socijalnom, informacionom, naučnom, privrednom i svakom drugom pogledu“.

„Ne razumijem zašto bi to bilo suprotno Dejtonu ili zašto bi na bilo koji način uticalo na BiH. Ako mislite na izjave Dodika vezano za BiH, to je njegova lična stvar i njegove izjave bi tako trebalo i tretirati. A što se Srbije tiče, ona poštuje BiH kao susjednu državu, ima i specijalne paralelne odnose sa RS-om, kao što ima Hrvatska sa Federacijom BiH. Po tim istim standardima dolazi pravo građana RS-a na državljanstvo Srbije“, kaže Jovanović.

On ukazuje da „kao građanin Srbije podržava tu težnju kao „legitimnu i korisnu“ i da smatra da Srbija „treba da ima otvoren i pozitivan stav“.

„Zašto bi Srbija prihvatila drugi tretman i ustručavala se da to prihvati kad su susjedne države prihvatile za pripadnike svojih naroda automatsko državljanstvo“, pita se bivši ministar.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić se pita po kojoj logici bi građani RS-a trebalo po automatizmu da dobiju državljanstvo Srbije.

„Iz ove najave također mi nije jasno, a nije u izjavi ni precizirano, znači li to automatski državljanstvo Srbije za građane RS-a koji su Hrvati i Bošnjaci? Jer, ako to tražite kao odgovor na degradiranje srpskog naroda u BiH, onda bi tom logikom trebalo da tražite državljanstvo Srbije samo za Srbe iz RS-a“, kaže za "Danas" Tanja Topić.

Kako je navela, „mislim da je ova inicijativa nerealna i znači samo nastavak politike guranja prsta u oko drugima u BiH".

"Dejton je predvidio specijalne i paralelne veze sa Srbijom koje ne znače automatsko državljanstvo Srbije za stanovnike RS-a, pa se samim tim ideja kosi s Dejtonskim sporazumom, u koji se tvorci ove ideje svakodnevno zaklinju“, zaključuje Topić.

„Automatizam nikada nije donio ništa dobro, jer guši slobodu izbora. Dijete rođeno u Bosni i Hercegovini ima državljanstvo BiH po rođenju, a onda bi imalo i automatsko državljanstvo Srbije, koje možda ne želi“, kaže Mladen Dragojlović, dopisnik Nezavisne balkanske novinske agencije (Independent Balkan News Agency) iz BiH.

„Trenutno, svi koji ispunjavaju uslove imaju i pravo da budu i državljani Srbije, što zavisi od njihove slobodne volje. U slučaju automatizma, pokreće se lavina pitanja. Naprimjer, da li to znači automatski upis u knjige državljana BiH i Srbije? Naime, ako to jeste tako, onda ta osoba u startu ima dva državljanstva i, ukoliko želi da uzme neko treće, jednog od ova dva mora da se odrekne. E, tu dolazimo do troškova, jer odricanje od državljanstva nije besplatno. Dakle, u tom slučaju je toj osobi napravljen i finansijski i administrativni problem“, ukazuje Dragojlović.

On skreće pažnju i da RS „sviđalo se to nekome ili ne, nije država i nema priznat pasoš. Znači da bi se, najvjerovatnije, morao mijenjati Zakon o državljanstvu BiH, a takve izmjene ne bi bile objeručke dočekane u Parlamentu BiH. U tom slučaju, državi je napravljen još jedan problem, pored svih koje već ima“.

Dragojlović ne vjeruje „da bi međunarodna zajednica gledala blagonaklono na takav potez države kandidata za članstvo u EU. Dakle, i Srbija bi mogla da ima problem s realizacijom ovakve ideje“.

„Po mom mišljenju, bolje je da se, umjesto ovakve avanturističke ili populističke ideje, krajnje pojednostavi procedura prijema državljana BiH u državljanstvo Srbije za sve one koji to žele i ispunjavaju uslove“, kaže Dragojlović.