NJEMAČKI MEDIJI RAZOTKRIVAJU ERDOGANA: „Autoritarni stil vladanja na štetu ekonomije, dok turska valuta nezaustavljivo tone…“

Turska valuta nezaustavljivo gubi na vrijednosti, a ekonomska kriza je sve veća. Nova studija za poguban razvoj krivi Erdoganov autoritarni način vladanja.

  • Svijet

  • 14. Okt. 2020  14. Okt. 2020

  • 0

Južnoafričku Republiku i Tursku razdvaja gotovo 11.000 kilometara. Ekonomski, međutim, obje države imaju mnogo toga zajedničkog: mlado stanovništvo čiji broj brzo raste i veliki potencijal za daljnji rast. Stoga ne iznenađuje da su se promjene kursa valuta ovih dviju zemalja u brzom ekonomskom usponu dugo vremena odvijale takoreći sinhronizirano. Južnoafrički rand i turska lira već dugo se smatraju braćom blizancima na deviznom tržištu - tokom deset godina obje valute su se paralelno razvijale, piše "Deutsche Welle".

Ali, kako pokazuje studija njemačke banke DZ, 2016. godine ovaj trend je zaustavljen: stope dviju valuta iznenada su se razišle. Južnoafrički rand izgubio je oko 20 posto u odnosu na američki dolar u protekle četiri godine. Turska lira, s druge strane, morala se nositi s padom vrijednosti od više od 60 posto u istom razdoblju. Prije četiri godine, turska valuta vrijedila je dvostruko više. Pad valute se pogoršao, posebno posljednjih mjeseci. Jedan dolar sada vrijedi gotovo osam lira.

Studija banke DZ kolaps lire uglavnom pripisuje promjeni političkih prilika i političkog okvira u Turskoj. "Turski predsjednik Erdogan je u centru ovog razvoja. On najkasnije od 2016. godine Tursku sve više pretvara u autoritarnu državu", kaže za DW autor studije Sören Hettler. Prema navodima ovog stručnjaka, turska vlada iskoristila je pokušaj puča u julu 2016. godine za izgradnju autoritarne države.

Vanjskopolitički sukobi uznemiravaju investitore

Po Hettlerovom mišljenju, Erdoganova vanjska politika još je više pogoršala situaciju s turskom valutom. Ankara je intervenirala u brojnim sukobima. Krajem septembra, turska vlada se umiješala i u sukob između Armenije i Azerbejdžana oko Gorskog Karabaha. Hettler zaključuje da je ovakva politika imala sve samo ne efekte izgradnje povjerenja. "Predsjednik Erdogan je uvijek tražio konfrontaciju - naprimjer u sporu oko plina s EU-om ili nedavno u sukobu između Azerbejdžana i Armenije. Ovo je pokušaj skretanja pažnje s ekonomskih poteškoća u zemlji i učvršćivanja položaja Turske kao regionalne sile."

Studija dolazi do zaključka da sve autoritarniji kurs na unutrašnjopolitičkom planu i kurs vanjskopolitičke konfrontacije uznemiravaju investitore. Budući da investitori zahtijevaju sve više kamate, Erdogan za lošu ekonomsku situaciju u Turskoj krivi međunarodne špekulante - koje redovno naziva "valutnim teroristima" ili "kamatnim lobistima".

Međutim, Hettler može razumjeti oprez investitora. "Tačno je da se turska ekonomija zadužila u inozemstvu kratkoročnim zajmovima. Tačno je i da strani investitori traže odgovarajuće kamate za rizik u koji su ušli." Pa, ipak, turski šef države Erdogan je u velikoj mjeri odgovoran za ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire.

Činjenica da Erdoganov autoritarni kurs nije zaustavljen ni u pogledu neovisnog rada Centralne banke bila je posebno pogubna za povjerenje međunarodnih investitora. Erdogan je od turske Centralne banke stalno tražio snižavanje kamatne stope. Predsjednik se nadao da će to pojeftiniti kredite i u konačnici potaknuti ekonomski rast. Budući da je bivši šef centralne banke Murat Cetinkaya drastično povisio glavnu kamatnu stopu u 2018. godini, uprkos Erdoganovim uputama, predsjednik ga je u julu 2019. bez okolišanja otjerao i zamijenio poslušnim Muratom Uysalom.

Kad novac više ništa ne vrijedi

Ali, intervencija snižavanja glavne kamatne stope nije imala željeni učinak. Dogodilo se suprotno: današnja teorija ekonomije kaže kako niske kamatne stope potiču inflaciju. U Turskoj je primijećeno da je vrijednost lire nakon smanjenja kamatne stope došla pod dodatni pritisak. Studija DZ-a potvrđuje negativan utjecaj takve odluke. Čuvari valute reagirali su nakon toga previše suzdržano i presporo - posebno kada se radilo o tome da se "povećanom rastu cijena i sve većem slabljenju valute ipak suprotstave politički nepoželjnim rastom kamatnih stopa". Pa ipak, čini se da je turska vlada naučila svoje lekcije.

Nedavno je glavna kamatna stopa povećana sa 8,25 na 10,25 posto. Studija DZ-a pokazuje kako je različit razvoj deviznih kurseva u Južnoafričkoj Republici i Turskoj uglavnom posljedica političkih faktora. Južnoafrička Republika također ima problema sa političkom stabilnošću i nedostatkom entuzijazma koji sa sobom nose reforme; plus loše upravljanje i korupcija. Ali, ta država barem ima demokratske uvjete za razvoj, slobodu medija i neovisno pravosuđe. Glavna razlika je, međutim, u tome što je u Južnoafričkoj Republici "svaki pokušaj rezanja sloboda Centralne banke ugušen u korijenu".

(DW)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...