BIO JE AVANGARDA, JEDAN OD NAJVEĆIH: Došao je u Sarajavo i zaljubio se u grad, a njegova djela zauvijek su promijenila historiju… (FOTO)

"Slobodna Bosna" donosi novu zanimljivu priču iz historije.

  • Jeste li znali

  • 15. Okt. 2020  15. Okt. 2020

  • 0

Glavni junak naše današnje priče je Juraj Neidhardt.

Bio je arhitekt, teoretičar i pedagog, sintetičar tradicionalnih elemenata i savremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture Bosne i Hercegovine. Neidhardt je u Bosnu i Hercegovinu došao tridesetih godina 20. stoljeća iz Le Corbusierovog ateljea, a na poziv arhitekta Dušana Grabrijana.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Juraj Neidhardt je svojim tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske savremene arhitekture, a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje. Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio svevremenske vrijednosti arhitekture.

Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.

Tokom 1938. godine bio je zaposlen u preduzeću "Jugočelik", u čiji sastav su ušli i rudnici željezne rude i Željezara u Varešu. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu srednje Bosne (Zenica, Vareš, Ilijaš, Breza, Kakanj).

Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelji kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu da ljudi grade kuće – a kuće grade ljude. Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti (1920 - 1924) ili za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.

Iza velikog arhitekte ostala su djela koja su izmijenila historiju bh. arhitekture:

- Paviljon i ljetna pozornica na Ilidži 1938. godine.

- Radničko naselje Vareš Majdan izgrađeno je nakon Drugog svjetskog rata prema urbanističkom projektu Juraja Neidhardta iz perioda 1939/1940. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

- Stambene zgrade u Ali-pašinoj ulici 11-17, Sarajevo, iz 1958. godine

- Dom izvidača u Sarajevu

- Filozofski fakultet Sarajevo iz 1959.

- Prirodno-matematički fakultet Sarajevo iz 1965. godine

- Skupština Bosne i Hercegovine (današnji Parlament BiH) - Sarajevo 1980.

- Urbanističko rješenje jezgre Marindvor u Sarajevu.

(SB)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...