Oko 70 posto piva u Bosni i Hercegovini je uvozno pivo. Pivari u našoj zemlji već godinama od nadležnih traže da se zaštiti domaća proizvodnja, koja je zbog koronavirusa ove godine pretrpjela ogromne gubitke. Podaci govore da je tokom pandemije uvoz piva smanjen za samo dva posto, dok je domaća proizvodnja smanjenja do čak 30 posto. Kako će se sve ovo odraziti na ovu granu privrede?

Bihaćka pivovara ima 106 zaposlenih. Iako su zbog pandemije koronavirusa pretrpjeli ogromne gubitke, uspjeli su sačuvati radna mjesta. Međutim, ako vlasti ne poduzmu konkretne korake kojim bi se pomoglo kako ovom tako i ostalim sektorima ili ako dođe do još jednog lockdowna, otpuštanje radnika je neminovno.

EDIN IBRAHIMPAŠIĆ, direktor Bihaćke pivovare

“Pomoć države je vrlo minorna, skoro nikakva i vrlo kasna. Mi smo prvu pomoć, govorim o poslodavcima, dobili u devetom mjesecu za april. Znate šta to znači u ovakvim okolnostima?”.

Federacija Bosne i Hercegovine izdvojila je 200 miliona maraka pomoći kantonima, od čega su Unsko-sanskom kantonu pripala 23 miliona. Dio sredstava je iskorišten za doprinose na minimalnu platu za tri mjeseca, dok je ostatak “zazidao” rupe u kantonalnom budžetu.

“Ono što se trebalo i moglo učiniti sa nivoa države jeste da se PDV pomjeri na kraj mjeseca, PDV i akcize. Međutim, nije se ni to desilo, kao jedina moguća mjera koja bi pomogla poslodavcima kad se ovo desi. To je vrlo realan prijedlog i vrlo dobar”.

Pivari već godinama negoduju i zbog toga što država, kako kažu, ne štiti domaću proizvodnju. Nepojmljivo je, kažu, da se pivo uvozi u BiH ispod realne cijene.

FAHRUDIN SALIHOVIĆ, direktor Pivare Tuzla

“Uvoz piva u BiH je preko 70 posto, dok domaće pivare imaju ukupno zajedno svega 30 posto. Po kapacitetima, domaće bh. pivare mogu u potpunosti podmiriti bh. tržište”.

Pomoć privrednicima i obrtnicima stizala je od lokalnog do federalnog nivoa. Iako je neka pomoć i opravdala očekivanja, sve je to bilo nedovoljno, kažu u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona. Korona zakon ocjenjuju lošim jer, kako kažu, Federalna vlada nije slušala glas sa terena, zbog čega su rezultati javnog poziva bili slabi. Zbog toga je, smatraju u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona, potrošeno samo 18 posto planiranih sredstava od onog što je bilo namijenjeno pomoći privredi, dok je ostali dio vraćen za budžetsku potrošnju.

ENES RUŽNIĆ, predsjednik Privredne komore USK

“Ono što je jako bitrno naglasiti je da se definitivno mora mijenjati odnos svih vlasti. Ako se to ne desi, onda će se desiti lagano gašenje privrede, što se polako desava u cijeloj državi. Onda će odsjeći sami sebi granu na kojoj sjede”.

Podaci za Unsko-sanski kanton u odnosu na prethodnu godinu pokazuju pad industrijske proizvodnje za 8,1 posto. Prosječna plaća je manja u odnosu na ostatak Federacije BiH za pet posto. Zabilježen je i pad zaposlenosti od 7,85 posto, stopa nezaposlnosti je gotovo 50, a zabilježen je i pad izvoza za 8,9 posto.