LEKSIKON EX-YU TRANZICIJE: Šta je identitet? - "Na razvalinama socijalizma i njegove ideologije..."

"...radno-klasnih društvenih identiteta, došlo je do agresivnih eskalacija etno-kolektivističkih tipova identiteta, uz nezanemariv religijsko-konzervativni doprinos."

  • Jeste li znali

  • 21. Okt. 2020  21. Okt. 2020

  • 1

Piše: Hajrudin Hromadžić

Identitet; od lat. identitas (karakteristična jedinica), objedinjene karakteristike koje omogućuju prepoznavanje, ali i razlikovanje, na osnovu percepcije o zajedničkoj pripadnosti nekom tipu kolektiva (etničkom, vjerskom, socijalno-klasnom, spolno-rodnom, kulturalnom...), ili dojam o osobnoj koherentnosti u domeni onog što imenujemo ‘moje ja’.

Teorije o identitetu mogli bismo pojednostavljeno podijeliti na esencijalističko-determinističke (naglašavanje prioriteta zadanih varijabli, npr. rasna, porijeklo, ili klasna, tj. zatečene socioekonomske i kulturalne okolnosti) i socijalno-konstruktivističke (identitet je društveno-povijesna, a ne prirodna kategorija, dakle promjenjiva je i transformativna).

Do eskalacije rasprava o identitetu dolazi u drugoj polovini 20. stoljeća u okviru liberalnog demokratskog kapitalizma i njegove postmoderne socijalno-kulturalne matrice, a zaokružene su pojmom ‘politike identiteta’. Ideja identiteta u liberalno-demokratskim režimima počiva na nominalnom poštivanju prava na (ko)egzistenciju različitosti i individualističkom tipu identiteta, te je opreka kolektivističkom, socijalno-klasnom modelu identiteta karakterističnom za socijalizam.

Problem s liberalnim razumijevanjem identiteta je da se naglašavanjem tolerancije u različitosti, upravo različitost potencira kao common sense, samopodrazumijevajuće društveno stanje stvari, te se posljedično, bez obzira na formalno pozivanje na prosvjetiteljske ideje humanizma, negira univerzalistička osnovica jednakosti ljudi kao vrste. U utopiji komunističke vizije svijeta pak identitet je identitet univerzalne jednakosti koja uključuje i komponentu koja nedostaje kako liberalno-demokratskoj tako i konzervativno-kršćanskoj ideji identiteta, a to je imovinska, društveno-klasna jednakost.

U našoj tranziciji, na razvalinama socijalizma i njegove ideologije radno-klasnih društvenih identiteta, došlo je do agresivnih eskalacija etno-kolektivističkih tipova identiteta, uz nezanemariv religijsko-konzervativni doprinos.

Kroz tranziciju politički reafirmirani etnički identiteti na prostoru Jugoslavije, našli su svoj oslonac u dominantnim republičkim religijskim institucijama, istim onim koje su dale ključan antagonistički zamah destruktivnim nacionalizmima svih strana. Kontrapunkt takvoj hegemoniji bio je set liberalno-demokratskih vrijednosti u bloku mirovnjačkih, civilno-društvenih, ljudsko-pravaških i aktivističkih inicijativa, koji je u 1990-im i većem dijelu tzv. nultih godina bio mahom financiran inozemnim donacijama u ime širenja demokracije. Ispostavit će se da u paketu s demokracijom ide i kapitalizam, a točka tog spoja bit će važna meta kritika nove ljevice koja se pomalja na našim prostorima potkraj prvog i s početkom drugog desetljeća 21. stoljeća.

(Portal Novosti) 

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...