IFIMES HVALI "MINI SCHENGEN": "Velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća"

"Mini Schengen" može osigurati prosperitet građanima Bosne i Hercegovine, jer regionalna saradnja dobiva na još većem značaju i važnosti zbog pandemije Covida-19, koja onemogućava daljnja putovanja i povećava intenzitet regionalne saradnje te upućenost jednih na druge, piše u analizi Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

  • Politika

  • 24. Okt. 2020  24. Okt. 2020

  • 0

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije podsjeća da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama 9. oktobra 2019. godine u Novom Sadu potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju „mini Schengena“ između te tri zemlje. Zajednička deklaracija predviđa eliminiranje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu do 2021. godine, koji će omogućiti i građanima da putuju samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama. Deklaracija predviđa i priznavanje diploma, radnih dozvola, kao i bolju saradnju u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i pomoć u slučajevima prirodnih nepogoda, što se posebno pokazalo važnim za vrijeme trajanja pandemije Covida-19.

IFIMES konstatira da bi potpisana deklaracija trebala pomoći da region Zapadnog Balkana počne funkcionirati na četiri ključne slobode na kojima se temelji Evropska unija - sloboda kretanja ljudi, kapitalaroba i usluga te da je Inicijativa otvorena i za preostale zemlje Zapadnog Balkana: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo.

U analizi se konsatira kako je naglašeno da navedena inicijativa ne predstavlja kompenzaciju ili alternativu za članstvo u EU država regiona. Također se konstatira da su pojedini kosovski i bosanskohercegovački zvaničnici izjavljivali da se radi o pokušaju uspostavljanja četvrte Jugoslavije i tzv. velike Srbije.

IFIMES citira iskusnog albanskog političara i aktuelnog predsjednik Albanije Ilira Metu, koji je nedavno izjavio da „velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća“.

Analitičari su ocijenili da hrabra i vizionarska ideja „mini Schengena“ predstavlja najvažniji projekt od raspada SFRJ do danas. Taj projekt probudio je optimizam i ulio nadu da se na ovim prostorima može osigurati bolja i prosperitetnija budućnost. Realizacija „mini Schengena“ doprinijela bi homogenizaciji evropskog prostora i osigurala realizaciju u praksi evropskih sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga. To bi obesmislilo balkanske nacionalizme, a pritom i osnažilo EU, koja je nemoćna pred pritiscima Rusije, Kine i Turske i koja se ne suprotstavlja odlučno prema populistima, koji kolaboriraju sa snagama čiji je jedini cilj razaranje evropskog jedinstva i u konačnici EU. Jedan dio faktora u regionu, Evropi i svijetu se protivi ovoj inicijativi, jer njihovim interesima odgovara da Balkan ostane trajno nestabilno područje, gdje nikada neće doći do susjedskog pomirenja i saradnje, istinske evropeizacije, dugoročnog ekonomskog prosperiteta, stabilnosti, mira, perspektive za mlade i obrazovane ljude s krajnjim ciljem ulaska svih država Zapadnog Balkana u EU. Suprotstavljanje uspostavljanju „mini Schengena“ pokazuje da teritorijama i državama koje su slabe iz različitih razloga ili su kriminalne/korumpirane, ne odgovara nikakav ekonomski prosperitet, jer s ekonomskim povezivanjem počinje i vladavina prava.

IFIMES piše kako se očekuje da se „mini Schengenu“ pridruži i Bosna i Hercegovine, te da se već razmišlja o formiranju regionalne „mini Schengen“ sportske lige u fudbalu i košarci.

IFIMES zaključuje da bi "mini Schengen" doprinio relaksaciji odnosa u regionu, ali i rješavanju najbolnije teme u regionu – počinjenih ratnih zločina. Tako bi Srbija i Kosovo mogli izvršiti suspenziju svih međusobnih potjernica za ratne zločine, a Srbija suspenziju potjernica koje je raspisala koristeći univerzalnu nadležnost za zločine počinjenje u Bosni i Hercegovini.

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...