BLAGA PANIKA U BANJOJ LUCI: "Vašingtonski sporazum je usmjeren na udaljavanje Beograda od Pekinga i Moskve!"

Američki utjecaj na balkanskom tlu dobio je novu polugu kroz ekonomski aranžman Srbije i Washingtona. Jačina njegovog utjecaja se naslućuje kroz najavu da je riječ o infuziji nekoliko milijardi dolara, piše portal „Sve o Srpskoj".

  • Politika

  • 25. Okt. 2020  26. Okt. 2020

  • 1

Okolnosti koje nastaju otvaraju dva pitanja, da li će i koliko ovaj uticaj biti samo ekonomske prirode i ostati u granicama odnosa Srbije i SAD i koliko će zalaziti u sferu politike, geopolitike i bezbjednosti - ne samo Srbije nego i Republike Srpske.

Takođe, hoće li State department biti zadovoljan da se preko investicija ostvaruje isključivo američki ekonomski interes ili će tražiti širu saradnju od onih koji primaju novac, odnosno da li će zahtijevati puno uključenje cijelog regiona u NATO. Ako je odgovor na ovo pitanje potvrdan, onda Beograd u novim okolnostima mora ili da nađe način da i pod pojačanim pritiscima čuva proklamovanu neutralnost ili da od nje odustane, piše ovaj portal i dodaje da isto važi i za Republiku Srpsku.

Neutralnost Republike Srpske je garantovana odlukom Narodne skupštine RS, a član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, iako je nedavno izjavio da „približavanje Beograda i Vašingtona nema veze sa BiH", te da „NATO nije opcija za Republiku Srpsku", ranije je predlagao izmjene krivičnog zakona u vezi sa tim. Njegova ideja je bila da se zakonom omogući kažnjavanje predstavnika srpskog naroda u organima vlasti ako glasaju za prenos dejtonskih nadležnosti Republike Srpske na nivo BiH i ako svojim stavovima i držanjem narušavaju Odluku o vojnoj neutralnosti.

Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative, smatra da američki upliv na Balkan i njegov uticaj na bezbjednosnu sliku regiona zavisi od toga kako će se potpisano primjenjivati.

"Washingtonski sporazum se prije svega tiče pokušaja SAD da proizvedu promjenu spoljnopolitičkog kursa Srbije. On je usmjeren na udaljavanje Beograda od Pekinga i Moskve, dva strateška partnera Srbije. Međutim, spoljna politike države se sporo i teško mijenja, to je dugotrajan proces i nije ga lako oposliti". Kada su pritisci u pitanju, Proroković smatra da smo „veću cijenu do sada plaćali zbog loših procjena državnih rukovodstava, nego zbog pritisaka".

O tome da li Republika Srpska može da ostane neutralna, Proroković kaže da „skupštinske rezolucije, deklaracije i slični dokumenti nisu dugoročna prepreka. Kada se promijeni volja većine mogu se mijenjati i odluke. Izlaz je referendum, izjašnjavanje naroda", navodi on.

- Namjera Washingtona je neskrivena, oni hoće cijelu BiH u NATO i nema te politike koja će ih odvratiti od tog cilja, kaže Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci. Objašnjava da je politika „prema cijeloj Evropi takva da od toga nema odustajanja", te da dolazak DFC u Srbiju samo može to da pojača.

- NATO je standard bezbjednosti koji je uslov za investiranje u one zemlje gdje dođe DFC. To pokazuju ulaganja u zemlje kao što su Hrvatska i Albanija (nove članice). Takav pristup će imati u svim zemljama Balkana: od njih će se tražiti stalno približavanje Alijansi, jer se smatra da je članstvo sertifikat za bezbjednost investicija. To neće ići preko noći, ali je to osnova filozofija saveza - kaže Šolaja i dodaje da će u tom cilju tražiti i obezbijeđenu demokratsku podršku za ulazak u NATO.

- Ako se radi o očitom protivljenju, NATO neće pozivati u članstvo. U BiH je takva slika da je podrška ispod sedam odsto u RS, a bez pristanka RS nema ulaska. Biće korišćeni svi elementi da se pokaže da RS treba da se približava NATO. Od ekonomskih na dalje. Pozicija RS će zavisiti od njene ekonomske snage. A ekonomska snaga RS podrazumijeva i podršku Srbije, Rusije i Kine - navodi Šolaja, ističući da će NATO od BiH tražiti proširenje saradnje (u članstvo neće pozivati zbog stava RS), a usput će biti i prigovora o prisustvu Rusije i Kine u regionu.

- Očekujem da insistiranje NATO bude pojačano, rezultat će zavisiti od međunarodnih političkih okolnosti kao i od dijaloga unutrašnjih aktera u BiH i nivoa spremnosti RS da prihvati članstvo - kaže Šolaja.

Republika Srpska teško može da ne slijedi Srbiju

Da će NATO nastaviti da pojačava pritisak na cijeli region kako bi ga integrisao u svoju strukturu, a van Alijanse su samo Srbija i Republika Srpska, smatra i Željko Budimir, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci

- Vojna neutralnost Republike Srpske je čvrsto vezana za vojnu neutralnost Srbije kao matice srpskog naroda, koja samim tim određuje i geopolitičku sudbinu cijelog nacionalnog korpusa. Ono što eventualno može da uruši našu odluku o vojnoj neutralnosti je promjena geostrateške orijentacije Srbije. Republika Srpska teško može da ostane izvan onih bezbjednosnih aranžmana u koje uđe Srbija - navodi Budimir.

Smatra da Washingtonski sporazum ne znači i promjenu odbrambeno-bezbednosnog opredeljenja Srbije da bude vojno neutralna. 

- Zasad, osim odustajanja od ranije dogovorenih vojnih vježbi sa Rusijom i Bjelorusijom, ne vidim nijedan konkretan korak koji je učinjen prema NATO integraciji. Kada je riječ o garancijama neutralnosti Republike Srpske, ona ima skupštinsku odluku u formi rezolucije o vojnoj neutralnosti i to je glavni obavezujući mehanizam očuvanja neutralnosti koji spriječava RS, a samim tim i BiH da pristupi nekom vojnom savezu - kaže Budimir.

Dodaje da je prijedlog za izmenu krivičnog zakonodavstva RS kojim bi se sankcionisali eventualni pokušaji srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama da izvrše prenos entitetskih nadležnosti, kao i narušavanja odluke o vojnoj neutralnosti, odlična ideja.

- Krivična odgovornost spriječila bi nedobronamjerne srpske predstavnike da u budućnosti učine nešto što bi štetilo nacionalnim interesima RS. Pritisci na Banja Luku su stalni i neće prestajati - od reforme političkog sistema BiH do pristupanja NATO-u. Imajući to u vidu, ne treba čekati sa uvođenjem krivične odgovornosti u slučaju prenosa nadležnosti RS i kršenja rezolucije o vojnoj neutralnosti - kaže Budimir.

Primjećuje i da je sprječavanjem prelaska Ministarstva unutrašnjih poslova RS na nivo BiH zaustavljen proces urušavanja institucija Republike Srpske, što je veliki doprinos opstanku srpskog naroda u BiH.

- Posebno je važno što je policija ostala u nadležnosti Srpske, nakon što je ukinuta Vojska Republike Srpske. Danas je MUP je jedini bezbjednosni garant opstanka Republike Srpske, koja je političko-teritorijalni okvir za očuvanje srpskog naroda - kaže Budimir. Objašnjava da predstavnici evropskih država i SAD sigurno neće blagonaklono gledati na ovakve aktivnosti RS, ali da „mi ne treba da se rukovodimo njihovim viđenjima ovog pitanja, već zaštitom nacionalnih interesa".

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...