UGLEDNI "FOREIGN POLICY" OBJAVIO BOMBU: Kako su Rusi spasili Trumpa od totalnog bankrota, trebao je završiti na ulici bez dolara u džepu…

Priča počinje u jesen 1992. Nakon što je sklopio ugovor s američkim bankama kako bi otplatio gotovo milijardu dolara osobnog duga, Donald Trump je u Atlantic Cityju priredio veliku svečanost da objavi svoj veliki povratak.

  • Svijet

  • 28. Okt. 2020  28. Okt. 2020

  • 0

Ugledni "Foreign Policy" Trumpu je svojevremeno posvetio pravi veliki istraživački tekst koji se bavi njegovim poslovima s Rusima, a koji datiraju još s početka ovog stoljeća. Tekst je otkrio da su Trumpovi poslovi bili duboko povezani s ruskim kapitalom, a sadržaj, iako pisan po istinitim događajima, više podsjeća na krimić Johna Grishama.  

Priča počinje u jesen 1992. Nakon što je sklopio ugovor s američkim bankama kako bi otplatio gotovo milijardu dolara osobnog duga, Donald Trump je u Atlantic Cityju priredio veliku svečanost da objavi svoj veliki povratak. Gosti zabave dobili su štapove s maskom Trumpovog lica da bi se mogli pred fotoaparatima prerušiti u poznatog mogula za nekretnine. Dok se muzička tema iz filma "Rocky" orila dvoranom, jedan je uzvanik viknuo: "Zaplješćimo kralju!" A Trump, noseći crvene bokserske rukavice i ogrtač, probio se kroz papirnati zaslon. Jedan od njegovih rukovodilaca kasina je najavio da se njegov šef vratio kao "pobjednik", prisjeća se Trumpov biograf Michael D'Antonio.

Ali, to je uglavnom bila gluma, rekao je D'Antonio za "Foreign Policy". Zapravo, Trump je bio gotovo sve osim stvoren za investitora u nekretnine. Tako su mislili mnogi, a najviše bankarski sektor, koji više s njim nije htio imati posla. Početkom devedesetih on je nizom nepromišljenih odluka spiskao dio bogatstva koje je stvorio njegov otac Fred. 

Dvije njegove firme objavile su stečaj - "Trump Taj Mahal Casino" u Atlantic Cityju i hotel "Plaza" u New Yorku, a i "Trump Shuttle" - njegova aviokompanija, prestala je poslovati 1992. godine. Trumpove kompanije zatražile su stečaj još dva puta. A kad dužnici stalno traže stečaj da bi se zaštitili od vjerovnika, oni postaju nepoželjni velikim kreditorima. Upravo je na takvom, zlu glasu bila Trumpova firma i reputacija, prenosi portal 24sata.

Tokom devedesetih, izopćeni Trump nije se upuštao u nove poslovne poduhvate, uz iznimku izgradnje "Trump World Towera" prekoputa Ujedinjenih naroda, koji je počeo graditi 1999., i to uz pomoć stranih banaka. Finansirale su ga "Deutsche Bank" i "Bayerische Hypo und Vereinsbank". 

"Uzeo je dulju pauzu. Skoro 10 godina da zaliže rane i da se oporavi", rekao je D'Antonio. A onda je 2003. godine bio u tako očajnoj finansijskoj situaciji da je okupio braću i sestre i natjerao ih da, nakon smrti oca Freda, hitno prodaju svu njegovu imovinu, protivno želji pokojnika. O tome je pisao "New York Times" u tekstu koji se bavio finansijskom situacijom porodice Trump u oktobru te godine. Ali, njegovi su poslovi i dalje propadali. "Trump Hotels" i "Casino Resort" također su podnijeli zahtjev za stečaj 2004., i to zbog duga od 1,8 milijardi dolara. 
 
Uprkos svemu, Trump se na kraju vratio, a prema nekoliko izvora koji su imali uvid u njegovo poslovanje, veliku ulogu u oporavku odigrao je opet strani novac. I to onaj iz Rusije. U njegove poslove počeli su ulagati oligarsi iz država bivšeg SSSR-a. Ovaj zaključak podupire sve veći broj dokaza koje su prikupile novinske organizacije, kao i ono što je navodno istraživao i Rober Mueller, dugogodišnji bivši direktor FBI-ja i državni istražitelj za južni okrug New Yorka.

Trumpov bivši arhitekt Alan Lapidus ponovio je to u intervjuu za "Foreign Policy" u decembru 2018. Lapidus koji je godinama radio za Trumpa, rekao je na temelju onoga što je znao iz poslovanja Trumpove firme, da nakon njegovih bivših finansijskih problema, “nije imao nikoga ko bi mu u SAD-u posudio ijedan dolar. Sve je dolazilo iz Rusije. Njegova saradnja s Rusijom bila je mnogo dublja nego što je priznao."

Novac iz inozemstva dolazio je u početku u obliku partnerstva u nekretninskom biznisu i kupovinom brojnih Trumpovih stanova, govori jedan njegov bivši poslovni partner, koji je bio svjedok tih transakcija i koji se u međuvremenu s njim razišao. 

"Rekao je: "A što bih drugo mogao učiniti? Uvjerit ću ljude da kupuju moj proizvod.' Jedini ljudi koji su to htjeli kupiti bili su Rusi, i to uglavnom ljudi bez ukusa, apsurdni razmetljivci koji žele zlatni zahod. To nećeš moći prodati ljudima s pedigreom iz Greenwicha u Connecticutu."

Sva ta njegova historija pomaže da se neki od događaja u posljednjih nekoliko godina stave u kontekst. Jer, u početku je zaista izgledalo čudno da su ljudi iz njegovog najužeg kruga, uključujući i sina, kćer i zeta, tokom prve predsjedničke kampanje kontaktirali barem 14 Rusa, kako su tvrdile informacije iz federalne istrage. No, čini se da su barem neki od tih susreta proizašli upravo iz poslovnih kontakata koje je Trump razvijao tokom dvije decenije u biznisu. 

Prema Trumpovom nekadašnjem partneru u nekretninskim poslovima, kao i drugim izvorima koji poznaju poslovanje Trumpove kompanije iznutra, njegov poslovni procvat počeo je početkom 2000-ih i saradnjom s "Bayrock" grupom, koja je iznajmila dva sprata za svoje urede u Trumpovom tornju. "Bayrockom" su upravljala dva investitora koji su mogli promijeniti Trumpovu sudbinu.

Bili su to Tevfik Arif, bivši sovjetski dužnosnik, rođen u Kazahstanu, koji se oslanjao na naizgled beskrajne izvore novca iz bivše sovjetske republike, i Felix Sater, biznismen rođen u Rusiji, koji je devedesetih priznao krivicu za veliku prevaru s vrijednosnim papirima u koju je bila uključena i ruska mafija.

Uz pomoć "Bayrocka", Trump je počeo svoju sveobuhvatnu transformaciju od građevinskog poduzetnika do brendiranja svog imena od čije je prodaje počeo uzimati tantijeme.

"Umjesto velikih banaka, 'Bayrock' je pomogao da se Trump vrati u nekretnine snabdijevajući ga dioničkim udjelom koji mu je bio potreban kako bi privukao banke za velike projekte", izjavio je bivši "Bayrockov" uposlenik. 

Najveći od tih projekata bio je "Trump SoHo", problematična višestambena zgrada i hotel od 46 spratova, koji je bio meta tužbi otkad je otvoren 2010. godine, a istraživao ga je Mueller zbog toga što je dijelom finansiran ruskim novcem. Taj ugovor s "Bayrockom" Trumpu je priuštio 18 posto kapitala samo zato što je licencirao svoje ime. Osim "Bayrocka", drugi partner bila mu je prodica Sapir iz bivše sovjetske republike Gruzije. 

U izjavi tokom sudske parnice u vezi s "Trump SoHoom", današnji američki predsjednik tada je rekao da ga je "Bayrock" privukao zato što je bio impresioniran brojnim vezama koje je imao njegov suvlasnik Arif. On je Trumpu i doveo potencijalne ruske investitore. "'Bayrock' je poznavao ljude, poznavao je investitore", rekao je Trump.

Do trenutka kad se prvi put kandidirao za predsjednika, Trump je bio upleten u tajanstveni prekomorski priliv kapitala za koji mnogi istražitelji vjeruju da je mogao uključiti i 'perače novca' iz Rusije i bivših sovjetskih republika koji su u 15-ak godina otkupili na desetke njegovih stanova. A Felix Sater je baš usred predsjedničke kampanje, sredinom 2016. dao Trumpovom ličnom advokatu Michaelu Cohenu da odrađuje neki posao u Moskvi. To je otkrila i Muellerova istraga. 

Zbog toga se ta istraga proširila i na Trumpovu kompaniju i poslove, a ne samo na predsjedničku kampanju, jer su se samo tako mogli pohvatati svi konci njegovih veza s Rusima. A oni su, prema onome što je otkrio "Foreign Policy", iznimno duboki.  

Prema riječima dvojice demokratskih uposlenika uključenih u istragu oko Trumpa, u centru pažnje tokom istrage bili su upravo njegovi odnosi s 'Bayrockom', kao i drugi izvori finansiranja njegovih biznisa. 

Jedan od primarnih ciljeva bilo je istraživanje Trumpovih kupovina raznih nekretnina za gotovinu, a riječ je uglavnom o golf-terenima, kako bi se utvrdilo jesu li neke od tih investicija možda uključivale i pranje novca. 

"Naš interes je da rasvijetlimo u kojoj mjeri se strani novac slijevao u Trumpovu firmu tokom godina i hoće li to kompromitirati predsjednika", rekao je tada jedan dužnosnik s Capitol Hilla. Dodao je kako to ne bi bio problem ako je Trump slijedio običaj da svoje poslovno carstvo, u trenutku pobjede na izborima, prenese na druge osobe, kao što su to obično činili i njegovi prethodnici.

Ali, do danas je nejasno jesu li ti odnosi učinili Trumpa ovisnim o Rusima i je li dolazak ruskih poslovnih ljudi nastavak tradicionalne politike Kremlja da na taj način razvija obavještajnu mrežu.    

"Ruski napori da se neko regrutira i učinkovito prisili na saradnju obično se odvija tako da se finansijski ili seksualno ucijeni", rekao je David Kris, bivši pomoćnik državnog tužioca zadužen za Pravosudni odjel u Nacionalnoj sigurnosnoj službi. 

"Ili nekim drugim načinom da nad osobom zadobiju moć. Ili će ga potaknuti da dobrovoljno sarađuje ili će ići na ucjenu. A postoji i duga historija takve vrste aktivnosti u kontekstu predsjedničkih izbora", kaže Kris misleći na sovjetske napore da finansijski pomognu Huberta Humphreya na izborima 1968.

Doduše, Trump i nije previše lojalan čovjek prema onima koji su mu pomagali u prošlosti, a to je osjetio i njegov advokat Michael Cohen, koji je osuđen na 36 mjeseci zatvora. Na optužbe za poslovne veze s Rusima Trump odgovara da su mu, kao biznismenu, najvažniji novac i zarada. Ako kupac plati više, tim bolje. Kao što je rekao u predsjedničkoj kampanji 2015.: "Obožavam Saudijsku Arabiju! Od mene kupuju stanove. Potroše 40-50 miliona dolara. Zar ih ne bih trebao voljeti?"

Neki stručnjaci za nekretnine u New Yorku, poput Joela Rossa, dugogodišnjeg investicijskog bankara na Manhattanu, kažu da je sklapanje poslova s đavolom tipično za nekretninski biznis. 

U intervjuu za "ABC News" iz 2016. godine, Trump je ipak priznao mogućnost da je jednom sklopio neki posao s Rusima. 

"Glavna stvar koju sam učinio s Rusijom je da sam kupio kuću u Palm Beachu u stečaju. Kupio sam ju za oko 40 miliona dolara. Prodao sam za 100 milijoa dolara Rusu”, rekao je Trump.

Tu prodaju u Palm Beachu s imanjem od šest jutara terena ruskom milijarderu Dmitriju Ribolovljevu, navodno, također provjerava Mueller i njegova ekipa. U to vrijeme, Trump je tvrdio da je u samo četiri godine zaradio tako veliki novac i postigao takvu cijenu zato što je temeljito renovirao kuću. Međutim, razlika u cijeni je ipak prevelika, naročito ako se zna da ju je Ribolovljevu prodao 2008. godine, kad su cijene nekretnina padale zbog svjetske finansijske krize. Stoga je demokratski odbor za finansije Senata i senator Ron Wyden imao razloga zatražiti istragu i o toj transakciji. 

"Taj sporazum je donio toliko novca Trumpu da ga gotovo treba promatrati kao doprinos kampanji ili kupovinu Donalda Trumpa", rekao je D'Antonio. Ranije ove godine, kupac Ribolovljev pojavio se u američkom Ministarstvu finansija na neklasificiranom popisu ruskih oligarha ili utjecajnih političara i poslovnih profesionalaca koji se smatraju bliskim Putinu.

Čak su i Trumpovi sinovi, Donald Jr. i Eric priznali da su Rusi mnogo puta 'podmirivali potrebe' Trumpove kompanije za kapitalom.  

U septembru 2008., na konferenciji "Povezivanje Sjedinjenih Država i tržišta u nastajanju" u New Yorku, predsjednikov najstariji sin, Donald Jr., izjavio je: 

"Kad govorimo o najskupljim proizvodima i priljevu novca u Sjedinjene Države, Rusi imaju neproporcionalno velik udjel u našoj imovini. Recimo, u Dubaiju, i svakako u našem projektu Tower SoHo, i posvuda u New Yorku. Vidimo da se mnogo novca slijeva iz Rusije.”

Godine 2014. njegov mlađi brat Eric - koji je također bio izvršni direktor u Trump Organisation, rekao je poznatom sportskom novinaru Jamesu Dodsonu, nakon što ga je on pitao gdje tvrtka dobiva novac za otkup tolikih golf igrališta: “Pa, ne oslanjamo se na američke banke. Imamo sva potrebna sredstva iz Rusije.” Na ovu svoju izjavu, nakon što je počela Muellerova istraga, Eric Trump je odbio dati komentar.

Ostaje nejasno je li Trump kompromitiran ili ucijenjen od strane ruske vlade. Također nije jasno jesu li poslovni ljudi poput Satera preuveličavali svoje odnose s Putinom, te kakva je uloga ruskog predsjednika mogla biti u bilo kojem od tih poslovnih kontakata s Trumpom. U studenome 2015. Sater je obećao Cohenu u e-poruci da bi mogao dobiti "cijelu Putinovu momčad da uđe u kupovinu" u Moskvi, što bi podiglo ugled Trumpovim poslovnim vještinama, pa bi mu i pomoglo u izbornoj utrci. 

"Naš dečko mogao bi postati predsjednik SAD-a, i mi to možemo konstruirati", napisao je Sater. "Ja ću zainteresirati Putina za ovaj program, a mi ćemo na izborima dobiti Donalda."

Ali očigledno se ti poslovi nisu dogodili. Na temelju dosadašnjih dokaza, nije bilo ni sastanka s Putinom. 

Ipak, Lapidus, Trumpov bivši dugogodišnji projektant, rekao je da je bio zbunjen kad je Trump, najprije kao kandidat, a zatim kao predsjednik, nastavio prosvjedovati da ne zna ništa o Rusiji i da tamo nije pokušavao sklapati poslove. Lapidus je rekao da ga je sam Trump poslao u Moskvu 1997. godine, kako bi pogledao nekretninu - hotel Moskva - tik uz zidine Kremlja - jer je razmišljao da ga kupi.

Taj je dogovor propao, baš kao i onaj iz 2016. godine. No, problem nije toliko u tome što je Trump Organisation radila u Rusiji - jer kako se pokazalo, nije radila mnogo, osim što je bila suvlasnik izbora za Miss Universe. Pitanje je što su Rusi radili za Trumpa u Americi, kaže Lapidus. 

"Mora biti usluga za uslugu. Ako Trump nije mogao pronaći novac u Americi, pronašao ga je u Rusiji. A Rusi su mu dali mnogo novaca. Mora biti uzajamnosti. To je bar jasno. Previše je tu novca u igri." 

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...