"Tu je bilo agresivnih, djelom i rasističkih stavova o ophođenju s pandemijom izvan Kine. Na primjer kod optužbi o nedjelotvornoj zdravstvenoj brizi ili o ciničnom ponašanju stranih političara obzirom na brojne žrtve - to se čulo naprimjer za Švedsku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Francusku", napisala je Heike Holbig iz Njemačkog instituta za globalna i istraživanja Azije (GIGA) u članku "Od izvora krize do heroja krize: ophođenje Kine sa COVID-om 19".

No barem kad je riječ o Pekingu, on je brzo shvatio kako mu ništa ne koristi sukobljavanje, pa je već u maju "okrenuo ploču". Xi Jinping je počeo o govoriti o borbi protiv pandemije kao o "sudbinskoj zajednici čovječanstva". To se pak prije svega svelo na avione pune zaštitnih maski i druge medicinske opreme još uvijek zahvalnim zemljama juga Europe (vidi grafiku), ali i u međunarodnoj suradnji kod traženja cjepiva.

Kinezi više nikoga ne mogu iznenaditi

I njemački farmaceutski koncern Merck je, prema vlastitim navodima, rado prihvatio takvu saradnju jer Kinezi su se prvi suočili s tim virusom i prije svih ostalih su ga i počeli proučavati. No makar se u propagandnim materijalima njemačkog koncerna spominje "dobra međunarodna suradnja" u preko 50 projekata, zapadni koncerni su već odavno naučili biti oprezni u svakoj saradnji s Kinezima zbog njihovog "kreativnog" shvaćanja patenata i intelektualnog vlasništva.

A i zbog ekonomske krize izazvane pandemijom je političko ozračje postalo još hladnije. Tu nije samo riječ o već očitom i sve oštrijem rivalstvu oko Pacifičkog područja između dvije velesile, SAD-a i Kine. Naime, Peking ne namjerava promijeniti svoje stajalište ni prema Europskoj uniji.

To se vidjelo i na virtualnom susretu na vrhu Kine i EU-a, kao i prilikom posjeta Europi kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yia krajem augusta. Europljani tu nisu oklijevali postaviti i Kinezima ne tako ugodna pitanja. Politički, Europljani nisu zaboravili protesteu Hong Kongu - što je također bio bitan razlog za cinične izjave kineskih zvaničnika početkom godine jer Peking to smatra uplitanjem u unutarnju politiku, pa do odnosima prema opoziciji i ljudskim pravima u Kini. I ekonomski tu Europljani nisu zadovoljni: Peking uvijek nađe načina za postavljanje bezbrojnih prepreka stranim kompanijama na kineskom tržištu dok na europskom tržištu Kinezi očekuju svaku slobodu, piše Deutsche Welle.

"Prijatelji mira i suradnje"

Reakcija Kineza i na ovakve otvorene kritike je već odavno poznata: "Umjesto toga je kinesko ministarstvo vanjskih poslova dalo objaviti kako EU i dalje smatra Narodnu Republiku Kinu kao partnera, a ne kao protivnika i kako nema fundamentalnih sukoba interesa. Kineski čitatelji su saznali i kako EU dalje ustraje na multilateralnim odnosima i zainteresiran je produbiti multilateralnu suradnju s Kinom, osobito u područjima zdravstva, zaštite klime, održivog razvoja i saradnje s Afrikom", sažima se u članku instituta GIGA.

Stanovnici socijalističkih zemalja će se tu brzo sjetiti retorike o "svjetskom miru i saradnji" koju zagovara njihov partijski vrh, bez obzira na stvarno stanje odnosa. To se zapravo čak odnosi i na priče o zaštiti klime i održivom razvoju: kineski čelnik Xi Jingling je i u obraćanju Općoj skupštini UN-a ovog septembra objavio kako Kina do 2060. želi ostvariti "neutralan učinak ugljičnog dioksida" - makar je upravo Kina glavni izvor CO2 i zaslužna je za 27% svjetske emisije plina koji ugrožava klimu.

Nova kineska petoljetka

Tu nisu samo u čudu stručnjaci britanskog lista Economist koji piše da bi, da bi se barem približno ostvario taj cilj, čitava kineska ekonomija trebalo korjenitu promjenu kakve nema na vidiku. Naravno, kineske tvrtke su bile i ostale veoma zainteresirane za tehnologiju koju razvijaju mnoge tvrtke Zapada za takav ekološki cilj, ali konkretnih planova - praktično nema.

Doduše, tome će možda biti posvećen i dio sljedeće petoljetke o kojoj se u Kini upravo počinje raspravljati i koja bi trebala biti predstavljena sljedeće godine. Xi i tom prilikom može očekivati bučan i srdačan pljesak partijskih drugova za postignuto: u trećem kvartalu je BDP Kine opet narastao 4,9% obzirom na isto razdoblje prošle godine, a i MMF očekuje da će udio Kine u ekonomskom rastu čitavog svijeta sljedeće godine iznositi 0,6%. No isto tako je malo vjerojatno kako će to bitno promijeniti mišljenje ostatka svijeta o vodstvu u Pekingu.

(SB / jutarnji list)