Ovim povodom Džaferović je poručio da više nije pitanje da li trebamo mijenjati naš odnos prema prirodi, već kako da to učinimo što prije i na što efikasniji način.  

"Bosna i Hercegovina je zemlja sa velikim prirodnim bogatstvima i ljepotama. Usudit ću se da kažem da ljepota bosanskohercegovačkih planina, rijeka, jezera, šuma, prašuma, kanjona nema premca u ovom dijelu svijeta. Ponosni smo na ovo neprocjenjivo bogatstvo, ali nažalost ne posvećujemo dovoljno pažnje njegovoj zaštiti, počev od institucija vlasti na svim nivoima, preko industrijskog, poljoprivrednog i saobraćajnog sektora, pa sve do pojedinaca u svojim lokalnim zajednicama. To je nešto što se u BiH mora promijeniti".

Na ovom skupu Džaferović je poručio da je naša je zadaća da prevaziđemo i savladamo izvjesne poremećaje koje je sa sobom donijela industrijalizacija.

"Utjecaj industrije i saobraćaja, ovisnih o uglju i fosilnim gorivima, dovodi do enornmnih zagađenja i time negativnih pojava u našim životnim sredinama. Crvena svjetla su odavno upaljena. Sada je vrijeme za zelenu akciju. Cjelokupna društvena zajednica u Bosni i Hercegovini, na čelu sa vlastima mora pokazati maksimalnu posvećenost, kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena, ublažavanje njihovog utjecaja i adaptiranje novim klimatskim uslovima. Prije svega, tu borbu moramo voditi kroz unapređenje naših zakonskih okvira, pridržavajući se obavezama iz međunarodnih konvencija čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik, kao i ciljevima koje je postavila Evropska unija u svom strateškom programu Green Deal."

 Džaferović je upozirio i institucije vlasti za koje je rekao da moraju ubrzano provoditi obaveze i preporuke jasno naznačene u izvještajima Evropske komisije, po pitanju zaštite okoliša.

"Naša zadaća je da osiguramo strateški, sveobuhvatni, na svim nivoima harmonizirani pristup koji će pokrivati područje čitave države, kada su u pitanju mjere za zaštitu okoliša. U tom smislu pozdravljam neke od izuzetno važnih inicijativa koje su već pokrenute, kao što je zaključak Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o zabrani gradnje mini hidroelektrana, te jasno preuzeta obaveza Vlade FBiH u vezi sa implementacijom ove zabrane." 

Jako je važno što je Evropska unija planirala uključivanje Bosne i Hercegovine u ovaj program, napomenuo je Džaferović de dodao da naše institucije moraju da se spremaju za vrlo zahtijevne i složene zadatke koji će se ticati brojnih aspekata problema: od depolucije vode, vazduha i tla, preko upravljanja otpadom, prelaska iz linearne u cirkulatornu eksploataciju resursa, pa sve do održive poljoprivrede, te očuvanja i obnove biodiverziteta. 

"Bosna i Hercegovina tek treba da postane članica Evropske unije, ali neovisno o tom članstvu mi smo već integrisani u evropski okolišni sistem. Dijelimo zajedničku sudbinu kada je u pitanju životna sredina, želimo da dijelimo i zajedničku svijest o tome, želimo da učestvujemo u zajedničkoj evropskoj akciji. Historijski trenutak u kojem se nalazimo obilježava vrlo teško ekonomsko stanje, kao posljedica pandemije koronavirusa. Ali planovi ekonomske obnove moraju počivati na okolišno održivom, inovativnom i zelenom rastu, jer to više nije privilegija, već potreba", smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Džaferović je naglasio i da će naše pravo da govorimo o prosperitetnoj i zdravoj budućnost ovisit o našoj predanosti da se borimo za modernu, klimatski neutralnu i održivu ekonomiju i saobraćaj, kroz postepeno ukidanje fosilnih goriva i dekarbonizaciju, naravno vodeći računa o radnicima koji su danas zaposleni u tom sektoru.

"Jedna stara poslovica koja kaže da zemlju nismo naslijedili od naših predaka, već smo je pozajmili od naših potomaka. Uistinu, naša obaveza prema budućim generacijama jeste da im ostavimo čistu, zdravu i sigurnu zemlju", zaključio je u svom obraćanju predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.