Predsjednik sarajevske Kantonalne organizacije HDZ-a BiH Dražen Trlin u intervjuu za Dnevnik.ba govorio je o tome je li moguće da Hrvati u Sarajevu izaberu svoje političke predstavnike u lokalna općinska vijeća, o navodnim napadima na katolike i Hrvate Sarajeva, o uzrocima demografskih promjena u BiH te drugim temama.

- HDZ BiH Vrhbosanske županijske organizacije ima svoje kandidate na predstojećim lokalnim izborima u pet općina naše županije: Novo Sarajevo, Ilidža, Centar, Novi Grad i Ilijaš, a najveće nade polažemo u uspjeh dviju općinskih organizacija HDZ-a BiH, i to Ilidže i Novog Sarajeva - kazao je Trlin te dodao:

- Naravno, izborni rezultat je teško predvidjeti u potpunosti, ali smo vrlo optimistični i vjerujemo u uspjeh kad su u pitanju općinske organizacije Ilidža i Novo Sarajevo. Duboko vjerujem kako će HDZ BiH, kao stožerna stranka hrvatskog naroda na predstojećim lokalnim izborima polučiti izniman izborni rezultat. Što se tiče Sarajeva, ukoliko se promatra trend rasta glasova i članstva koji smo mi kao Županijska organizacija HDZ BiH u Sarajevu zabilježili prethodnih godina te same brojnosti hrvatskog pučanstva u spomenutim općinama kao i naklonosti prema programu i djelovanju HDZ-a BiH, onda sam uvjeren u uspjeh.

Trlin kaže kako su realna očekivanja da HDZ BiH u dvije općine, Ilidži i Novom Sarajevu, može osvojiti dovoljan broj glasova za prolazak po jednog općinskog vijećnika.

- Moguće da to iz nečije tuđe perspektive izgleda minimalistički ili, pak, simbolički, no ukoliko analizirate brojke i sagledate neumoljivu statistiku enormnog povećanja bošnjačkog glasačkog tijela u glavnom gradu, koje se svakim izbornim ciklusom uveća za desetke tisuća, onda je izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, kandidata Hrvatske demokratske zajednice BiH u općinska vijeća sarajevskih općina, nakon dužeg razdoblja, zaista dobar rezultat - napominje Trlin.

Upitan je li sarajevskim Hrvatima stalo do toga da ih u tijelima lokalne vlasti zastupaju hrvatske političke organizacije ili glasuju za stranke drugih naroda, Trlin je kazao kako im je itekako stalo.

- Itekako je stalo, no glasovi u demokratskim društvima, kakvo je i naše, odlaze svim političkim opcijama. Nažalost, u nekim sredinama glasovi Hrvata, iz tko zna kakvih pobuda ili razloga, a ja bih kazao prije svega zabluda, odu i tzv. građanskim ili strankama nehrvatskog ili, pak, bošnjačkog nacionalnog predznaka. To je posebice karakteristično upravo za Sarajevo. Ali, kako sam već spomenuo, HDZ BiH stožerna je i središnja stranka našeg naroda kako u cijeloj našoj domovini, podjednako tako i u Sarajevu. Mi u posljednja dva-tri izborna ciklusa bilježimo porast dobivenih glasova, na općim i na lokalnim izborima, što je, očito, znak da i oni koji su možda nekada iz njima znanih razloga glasovali za neke druge, nehrvatske političke opcije ili pak nisu glasovali uopće, sada ponovno, ujedinjeni u zajedništvu, glasuju za nas. Budući da takvih nije zanemariv broj, jasno je da svi koji daju glas HDZ-u BiH žele da ih predstavlja netko tko će istinski zastupati njihove interese predstavlja u vlasti - kaže za Dnevnik.ba predsjednik Vrhbosanske županijske organizacije HDZ BiH.

Hrvati svoga vijećnika u nekoj od sarajevskih općina nisu imali još od 2004. godine. Na upit kako se ta činjenica održava na život Hrvata Sarajeva, Trlin je kazao:

- U pravu ste, pokojna Ana Havel je posljednja predstavnica sarajevskih Hrvata u tijelima lokalne vlasti. Od tada je prošlo 14-15 godina i mi to itekako osjetimo. Mi se, kao konstitutivan i jednakopravan narod svim drugim žiteljima naše županije, nemamo kome obratiti u Općinskim vijećima, naš glas se na lokalnoj razini apsolutno ne čuje. Uzmemo li za primjer da se hrvatski jezik kao predmet, koji je jedan od službenih jezika u našoj državi, izučava i koristi samo u sustavu Katoličkog školskog centra te da je nemoguće organizirati nastavu na hrvatskom jeziku u bilo kojoj drugoj osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, ma koliko učenika hrvatske nacionalnosti bilo, jasno je onda da je naša prava vrlo teško zaštititi. Zatim, kada pogledate struktura uposlenih, na primjer, u općinskim tijelima, vrlo je jasno da su Hrvati Sarajeva prilično nezaštićeni i nezastupljeni. Također, u Sarajevu imamo problem i naših branitelja, kojima se godinama negiraju njihova prava; ne dozvoljava se izgradnja spomenika kojim bi se obilježila i odala počast najvećoj žrtvi koju su hrvatski branitelji, pripadnici HVO-a dali braneći svoj grad. Ovo su samo od nekih problema s kojima se mi Hrvati susrećemo u svom gradu.Hrvati Sarajeva se susreću s nizom problema vezanih za svoj identitet, kulturu, jezik te je neophodno imati mehanizam zaštite. Jedan od načina je imati svog legitimnog predstavnika u lokalnoj vlasti jer upravo lokalna razina je ta gdje se grade temelji opstojnosti i budućnosti našeg naroda - kazao je Trlin te dodao:

- Stoga je vrlo važno da Hrvati Sarajeva i na lokalnoj razini imaju svog legitimnog predstavnika preko kojeg će artikulirati svoje zahtjeve i probleme, nekoga tko te probleme zaista razumije i tko će nesebično, ne iz osobnih pobuda, raditi na rješenjima tih problema u interesu hrvatskog naroda, predstavnika koji će štiti i promicati naše interese, naš opstanak i zalagati se za kvalitetniji život na ovim prostorima. Mi, nažalost, takvu osobu sada nemamo, niti u jednoj sarajevskoj općini, ali vjerujem da nakon dužeg vremena, ojačani zajedništvom i ljubavi prema svome narodu i domu, vođeni programom i idejom HDZ-a BiH Vrhbosna ponovno imamo mogućnost, kao hrvatska zajednica koja djeluje, radi i brine se za Hrvate ovog podneblja, da osvojimo poziciju vijećnika.

Trlin je govorio i o tome kako je bilo Hrvatima u Sarajevu tokom "hajke na katolike, a time i Hrvate, povodom služenja svete mise za žrtve Bleiburga".

- To bih razdoblje, tih par tjedana, nazvao jednim od najmračnijih perioda za Hrvate Sarajeva. Sarajevo, koje se diči multietničnošću i multikonfesionalnošću, pokazalo je tada svoje drugo lice. Pored općepoznate javne hajke, uvreda i napada na našega kardinala i našu Crkvu, doživljavali smo i osobne napade. Urezivanje križeva na stambene objekte, prozivke, prijetnje… Srećom, nije bilo fizičkih napada, ali je atmosfera bila takva da se lako moglo dogoditi da i bude fizičkih napada. Zato i mislim da nam je potrebna i zaštita i predstavnik na lokalnoj razini. Svi ti napadi i nasrtaji su se, vjerujem, dogodili iz neznanja, najviše zbog nepoznavanja činjenica za koga i zbog čega se misa služila.Nismo tada imali svog lokalnog dužnosnika koji bi i na toj razini pojasnio i kazao kako stvari u biti stoje. Situacija se sada smirila, ali nam i taj primjer pokazuje da se vrlo brzo i vrlo lako opet može pokrenuti hajka na sve što je katoličko i hrvatsko u ovome gradu i pitanje je kako će se završiti ako ponovo do toga dođe - kazao je Trlin.