Ured a reviziju institucija FBiH u posljednjih 10 godina revidirao je 64 od ukupno 80 jedinica lokalne samouprave, dok preostalih 16 jedinica nisu bile predmet finansijske kontrole. U posmatranom periodu, niti jedna lokalna samouprava nije dobila čisto pozitivno mišljenje Ureda za reviziju, a posebno zabrinjava da su za finansijske izvještaje i usklađenost sa zakonima dobile 27 puta negativno mišljenje. Tim povodom, CCI ukazuje na potrebu provođenja finansijske revizije svake jedinice lokalne samouprave barem jednom u četverogodišnjem mandatu.

Najčešće nepravilnosti uočene su kod nepostupanja u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH, jer institucije nisu primjenjivale zakonske odredbe prilikom pripreme, izrade i donošenja budžeta, kao i kod budžetskog izvještavanja. Također, navodi se česta zloupotreba Zakona o javnim nabavkama – tako što institucije nisu primjenjivale odgovarajuće postupke javnih nabavki niti su poštovale odredbe zaključenih ugovora.

Nalazi Analize, također, ukazuju na potrebu aktivnijeg pristupa nadležnih institucija u procesuiranju i sankcionisanju odgovornih osoba koje ne postupaju u skladu sa zakonima. Pogotovo bi se to trebalo odnositi na rukovodioce institucija koji iz godine u godinu ponavljaju prekršaje. Centri civilnih inicijativa upozorili su da, iako revizorski izvještaji ukazuju na niz nepravilnosti, u pojedinim lokalnim jedinicama na kandidatskim listama za predstojeće izbore naći će se (grado)načelnici u toku čijih su mandata institucije dobile negativno mišljenje ili mišljenje s rezervom za finansijsko poslovanje i usklađenost sa zakonima.  

U svojim izvještajima Ured za reviziju uputio je 1.647 preporuka za uklanjanje uočenih nepravilnosti, međutim manje od 45 posto preporuka je u cijelosti implementirano. Radi ozbiljnijeg pristupa ovom problemu te povećanju nivoa implementacije revizorskih preporuka i otklanjaju uočenih nepravilnosti, potrebno je uvesti mehanizam kontrole provođenja revizorskih preporuka. Dodatno, analiza ukazuje da značajan dio institucija nije postupio po zakonskoj obavezi i nije dostavio akcioni plan za prevazilaženje slabosti, neregularnosti i prekršaja koje su identifikovane u revizorskim izvještajima. 

Zabrinjava činjenica da veći broj lokalnih parlamenata u FBiH uopšte ne razmatra revizorske izvještaje, niti procesu revizije pristupa na ozbiljan i odgovarajući način. Razlog tome jeste i činjenica da zakonski okvir ne omogućava sankcionisanje institucija koje ne dostave plan uklanjanja uočenih nepravilnosti. Tim povodom, CCI ukazuju na potrebu za uključivanje mjera sankcionisanja lokalnih jedinica u okvir postojećih zakona. Također nužno je potreban efektivniji pristup u implementaciji revizorskih preporuka te veća odgovornost lokalnih parlamenta i njihova aktivnija uloga u razmatranju nalaza i implementaciji revizorskih preporuka. 

Kako bi cjelokupan proces revizije utjecao na transparentnije, odgovornije i pravilnije trošenje javnih sredstava, potrebno je inicirati intenzivniju saradnju svih aktera procesa javne revizije. Veća odgovornost lokalnih jedinica da implementiraju preporuke i uklone nepravilnosti u konačnici bi značajno doprinijela kvalitetu života građana u lokalnim sredinama.

Projekt „Učinkovitija javna revizija za smanjenje korupcije u Bosni i Hercegovini“ provode Centri civilnih inicijativa (CCI) uz finansijsku podršku Švedske. Projektom se želi doprinijeti odgovornijem trošenju budžetskih sredstava i smanjenju korupcije u javnim institucijama u BiH, saopćeno je iz CCI-ja.