ČOVIĆ POPUSTIO POD PRITISKOM: BiH u posljednji tren uskočila u "mini Schengen"

Povezat će BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju i temeljit će se na pravilima i standardima EU.

  • Politika

  • 10. Nov. 2020  10. Nov. 2020

  • 27

Doslovno u posljednji trenutak BiH je prelomila odluku o ulasku u "mini Schengen". Naime, na vanrednoj telefonskoj sjednici, održanoj prije dva dana, Vijeće ministara nije postiglo punu saglasnost o ulasku BiH u ovu asocijaciju, jer nijedan ministar iz reda Hrvata nije glasao "za". No, na ponovljenoj vanrednoj telefonskoj sjednici ovlaštena je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković da sudjeluje na virtuelnoj konferenciji u Bugarskoj i da prihvati predložene dokumente. Prije Bosne i Hercegovine, to su učinile sve države buduće asocijacije "mini Schengen": Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo. Tako su danas predstavnici šest država Zapadnog Balkana prihvatili na samitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu. 

U izjavi od osam tačaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za nesmetan prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o porijeklu i kvalitetu roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetan rad firmi koje pružaju različite usluge.

Predviđen je i zajednički angažman na privlačenju investitora, smanjenje naknada na usluge plaćanja, podrška inovativnom ekosistemu i digitalnoj transformaciji, širenje internetske mreže s ciljem pokrivanja 95 posto kućanstava u svakoj državi, uvođenje 5G mobilne mreže te postepeno smanjenje cijena rominga unutar regije i s državama-članicama EU.

Zajedničko regionalno tržište koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, temeljit će se na pravilima i standardima EU, a ključni cilj tog projekta je približavanje Uniji radi stvaranja pretpostavki potpune integracije.
Samit u Sofiji, koji je u online formatu održan u sklopu Berlinskog procesa, koji je pokrenut radi jačanja saradnje između EU i šest država koje pretendiraju na članstvo, zbog pandemije je održan u online formatu, a na njemu je prihvaćen i akcijski plan za uspostavu zajedničkog tržišta te Zelena agenda za regiju.

"Znamo da akcijski plan za zajedničko regionalno tržište neće transformirati regiju preko noći ili u skladu s našim nadanjima. Postavljanje ambicioznih ciljeva, međutim, može biti od pomoći i ubrzati promjene ukoliko možemo raditi zajedno. Ova transformacija neće imati žrtava, samo koristi", kazala je glavna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Pet država regije ranije se saglasilo s izjavom o zajedničkom tržištu te s akcijskim planom za njegov razvoj u periodu od 2021. do 2024., ali je BiH s tim kasnila, praktično, do posljednjeg trenutka, jer se na Vijeću ministara BiH hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usaglasiti hoće li, kao subjekti koji trebaju sudjelovati u provedbi odluka vezanih za te izjave, biti naznačeni i entiteti, odnosno kantoni u Federaciji BiH.

Kako taj spor nije bilo moguće riješiti na nivou Vijeća ministara, ti su dokumenti u ponedjeljak proslijeđeni na razmatranje i usvajanje Predsjedništvu BiH, koje ih je odobrilo u utorak prije podne na telefonskoj sjednici, ali u kratkom saopćenju koje je nakon toga objavljeno, nije pojašnjeno jesu li kantoni dobili mjesto kakvo su za njih tražili hrvatski ministri.

Projekt zajedničkog regionalnog tržišta ranije je dobio naziv "mini Schengen", jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu saradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članice Unije. Težište projekta za sada je na saobraćajnoj i ekonomskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala i regiji.

Najveći otpor ovoj asocijaciji dolazio je iz bloka političkih partija okupljenih oko HMS-a, koje predvodi lider HDZ-a Dragan Čović. Naprimjer, Ljiljana Lovrić, koja je u HMS-u šef Odjela za ekonomiju, odlučno se suprotstavila ideji o pristupanju BiH "mini Schengenu".

"Posve je jasno što podrazumijeva ideja o carinskoj uniji. Sve ove zemlje imaju različite ispregovarane sporazume o stabilizaciji i pridruživanju te različite carinske stope. Sve bi se u tome slučaju moralo mijenjati, a to je, po mom mišljenju, nemoguće. Na kraju se predviđa stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora. To nisu samo carinske stope nego i vanjska te obrambena politika. To je, u biti, mini Jugoslavija, bez Hrvatske i Slovenije. Za BiH, koja je vrlo ranjiva, takvo rješenje ne bi bilo dobro", kazala je nedavno Ljiljana Lovrić u razgovoru za "Večernji list". 

Očito je lider vodeće hrvatske partije Dragan Čović popustio zbog straha da bi, praktično, ostao jedini protivnik "mini Schengena" na Balkanu. 

(SL. B.)

loading...

Komentari - Ukupno 27

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...