NASTAVAK SUĐENJA U PREDMETU "VIKIĆ I OSTALI": “Herenda nije negirao da je počinio ubistva u sarajevskom Velikom parku”

Na suđenju za zločin počinjen u Sarajevu, svjedoci odbrane Dragana Vikića kazali su kako je Nedžad Herenda u istragama označavan kao izvršilac ubistava zarobljenih vojnika u Velikom parku te kako se desilo da za 28 godina nije procesuiran.

  • Hronika

  • 20. Nov. 2020  20. Nov. 2020

  • 1

Edin Garaplija rekao je da je radio u Agenciji za istraživanje i dokumentaciju (AID) kada je 1996. godine od direktora Kemala Ademovića dobio nalog za hapšenje Nedžada Herende zbog sumnje da je počinio ratni zločin u Velikom parku.

On je kazao da su Herendu priveli i zadržali 72 sata, a da im je on tokom ispitivanja dao iskaze za više slučajeva.

Garaplija je rekao da Herenda nije negirao da je počinio ubistva u Velikom parku te da je spominjao osam vojnika i četiri civila.

“Ti ljudi su nečiji sinovi, braća... a on je to tako govorio: ‘Pobio sam četnike, šta hoćete? Znate li koga ste uhapsili? Ja sam heroj. Dovedite mi Ugljena. Ja sam u Ševama’”, prisjetio se Garaplija.

On je dodao da su snimci s Herendinog ispitivanja predati Ademoviću. Naveo je da je Ademović, kojem je “nekad vjerovao”, nakon što su mu proslijeđena sva saznanja, prikrivao ove zločine, “da li iz straha ili zbog fotelje”.

Garaplija je ispričao da je njemu i dvojici operativaca kasnije suđeno zbog otmice Herende, a da su na kraju osuđeni za zlostavljanje. Smatra da mu je slučaj bio “napakovan” i da je poslije shvatio da njihovo nije ni bilo da istražuju ratne zločine, nego da je stvar bila u borbi za fotelje i međusobna razračunavanja.

Naveo je da se tokom prvostepenog postupka branio šutnjom po nalogu iz službe, iz koje su im dali alibi da su bili na službenom putu te obećali da će biti abolirani. Kazao je da je tada bio uvjeren da radi pravu stvar i da su bili mladi i naivni.

Garaplija je rekao da se Herenda tokom ispitivanja nije pozivao na Vikića i nije nikada imao saznanja o umiješanosti optuženog ni njegovih specijalaca u bilo kakav zločin.

Za ubistva osam rezervista Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Velikom parku, s Vikićem su optuženi Jusuf Pušina, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić.

Vikić je, kao bivši komandant Specijalne jedinice i komandant Jedinice rezervnog sastava, optužen da nije spriječio ni preduzeo mjere na kažnjavanju podređenih, kao i Pušina, koji je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine (RBiH). Uzunović i Čovčić su optuženi kao nekadašnji pripadnici Jedinice rezervnog sastava policije.

Odbrana je za svjedoka pozvala i Olega Čavku, koji je ispričao kako je kao tužilac Tužilaštva ispitao Herendu u Holandiji 2015. godine, u okviru istrage o ubistvu članova porodice Sefera Halilovića.

On je kazao da je nekadašnji tužilac Philip Alcock u Holandiji svojevremeno saslušao Herendu o zločinu u Velikom parku. Od sutkinje u Holandiji je čuo da je Alcock tražio da Herenda nikad ne bude izručen BiH, “jer će odmah biti ubijen”.

Čavka je rekao da je još više bio začuđen kada mu je sutkinja kazala da Holandija nikada neće izručiti Herendu. Dodao je da nije shvatao zašto je ta sutkinja jedina osoba koja se pita za Herendino izručenje.

O izjavi Herende Čavka nije mogao govoriti, ali se osvrnuo na neformalni razgovor koji su imali.

“Pušio je ‘bijelu Drinu’… rekao mi je da ima svakodnevne kontakte s Državnom bezbjednosti”, kazao je Čavka, dodavši da je Herenda bio pripremljen sa mnoštvom dokumenata u vezi sa slučajem.

Čavka je rekao da je imao pritiske od glavnog tužioca (Goran Salihović) u vezi s ovim slučajem i da je od njega dobio naredbu da predmet vrati Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, mada smatra da je, kao djelo terorizma, bio u nadležnosti Tužilaštva BiH.

On je naveo da nije imao dokaza da Herendu označi kao osumnjičenog.

Zlatko Miletić posvjedočio je kako se, kao direktor Federalne uprave policije (FUP), sretao s dokumentima u kojima je Herenda označen kao izvršilac ubistava u Velikom parku.

On je izjavio da je 1992. bio komandir u Policijskoj stanici u Novom Sarajevu i da je znao za taj događaj, ali da je mislio da će organi Centra službi bezbjednosti (CSB) obaviti istragu.

Miletić je naveo da se kao saizvršilac u dokumentima navodio Mišo Žmiro, koji je 1993. ubijen u Hrasnom. Kazao je da je bio na uviđaju i da su zaključili da je počinilac prišao Žmiri sleđa i ubio ga iz oružja sa prigušivačem.

Dodao je da sumnja da bi motiv za ovo ubistvo moglo biti uklanjanje potencijalnog svjedoka.

Miletić je rekao i da su se Herenda i grupa “Ševe”, koja je odrađivala “prljave poslove”, dovodili u vezu i s ubistvom Nedžada Ugljena te da su ih uspjeli prijaviti za neka djela, mada nisu mogli identifikovati sve pripadnike. Naveo je da je Herendi prvi pretpostavljeni bio Asim Dautbašić, a da je iznad njega bio Ugljen.

On je kazao da nikada nije dobio nijednu informaciju da je Vikić povezan sa zločinom u Velikom parku te da njegova jedinica nije imala nikakve veze s radom Državne bezbjednosti, kao i ni sa Mišom Žmirom ili Jukom Prazinom.

Na pitanje šta je Vikić mogao uraditi nakon ubistava u Velikom parku, Miletić je odgovorio: “Da obavijesti CSB.” Nakon potpitanja, svjedok se korigovao i rekao da je trebao obavijestiti ministra, a on CSB.

Miletić je kazao da ne može da vjeruje da nadležne institucije još nisu rasvijetlile ovaj slučaj i da je Herenda i dalje na slobodi.

Nastavak suđenja je 11. decembra.

(Detektor.ba/M. Taušan)     

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...