"Ne. On sigurno nije predstavnik Hrvata. Mi možemo izraziti poštovanje prema njemu kao prema čovjeku, ali gospodin Komšić nije predstavnik Hrvata u tročlanom Predsjedništvu", rekao je Grlić Radman u intervjuu za Televiziju Herceg-Bosne iz Mostara, objavljenom u nedjelju, odgovarajući na upit hoće li u Zagrebu iko službeno primiti aktuelnog člana Predsjedništva BiH Komšića.

Grlić Radman je izjavio kako Komšić "svakim danom dokazuje da nije predstavnik Hrvata jer se usprotivio izgradnji Pelješkoga mosta, nije posjetio nijednu hrvatsku sredinu u BiH te stalno istupa protiv Hrvata".

"On to dokazuje svakim danom. Nije moralno da se deklarira kao predstavnik hrvatskog naroda", dodao je hrvatski šef diplomatije.

Kazao je da autori Dejtonskog mirovnog sporazuma nisu dogovorili da Hrvatima drugi narodi nameću političke predstavnike o čemu je, kako tvrdi, obavijestio i američkog državnog sekretara Mikea Pompea.

"Položaj Hrvata u BiH ne odgovara slovu i duhu Daytonu", istakao je. Po njegovim riječima, mirovnim sporazumom je predviđeno da Hrvati budu ravnopravan i konstitutivan narod.

"Današnja BiH nažalost odudara od općih formulacija i duha Dejtonskog sporazuma samom činjenicom da to nemamo u tročlanom Predsjedništvu koje treba biti refleksija volje tri naroda. Oni (Hrvati) su trebali biti u mogućnosti birati vlastite predstavnike. Tročlano Predsjedništvo BiH to nije. Hrvati nemaju svoga predstavnika", smatra Grlić Radman.

Odbacio je prigovore da se Hrvatska miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine rekavši kako je aktualna hrvatska Vlada na čelu s Andrejem Penkovićem najangažiranija kada je u pitanju podrška BiH kao državi i tamošnjim Hrvatima.

"Hrvatskoj je u interesu stabilna i funkcionalna BiH u kojoj će sva tri naroda ostvarivati svoja prava. Ukoliko je hrvatski narod najugroženiji, Hrvatska će inzistirati da se nepravda ispravi. Mi vidimo da se to može napraviti provedbom presuda Ustavnoga suda i izmjenama Izbornog zakona", istaknuo je.

Također je rekao da Bosna i Hercegovina u približavanju Europskoj uniji mora očuvati svoje "specifičnosti" navodeći kako primjer Belgije daje odgovor o načinu rješavanja sporova u složenim zemljama.