SVI IH ŽELE: Nakon rata u Karabahu, dronovi su postali tržišni hit

Stručnjaci ističu kako dronovi svojim taktičko-operativnim mogućnostima već mijenjaju tokove ratova, a u budućnosti će gotovo u potpunosti zamijeniti bombardere, jurišnike i izviđačke avione, piše zagrebački "Jutarnji list" u analizi koju prenosimo u cijelosti.

  • Društvo

  • 22. Nov. 2020  23. Nov. 2020

  • 0

Autor: Vanja Majetić

Nedavno započet i nakon šest tjedana okončan drugi armensko-azerbajdžanski rat pokazao je kako su tradicionalna oklopna vozila poput tenkova i borbenih transportera potpuno nemoćna pred suvremenim borbenim bespilotnim letjelicama. Dronovi su nesumnjivo budućnost ratovanja koja će, sudeći prema viđenom u armensko-azerbajdžanskom sukobu u Nagorno Karabahu, vrlo brzo preuzeti dominantnu ulogu borbenih zrakoplova u zračnom ratovanju, ali i u borbi dalekometnim topništvom. Stoga ne čudi to da je tržište prepuno ovih sve sofisticiranijih uređaja koje iz dana u dan nabavlja sve više vojski u svijetu. Budući da je konkurencija među proizvođačima bespilotnih letjelica sve bogatija, tportal je istražio dronove koji su trenutno najtraženiji na globalnom tržištu oružja budućnosti. 

Prema podacima za prošlu godinu, tržište borbenih bespilotnih letjelica procjenjuje se na 19,3 milijarde dolara, a predviđa sekako će ono 2025. vrijediti gotovo 46 milijardi dolara. Precizno oružje bez posade, ističu vojni analitičari, zbog svoje sve šire primjene na bojišnicama radikalno će izmijeniti dosadašnje vojne taktike. Riječ je o učinkovitom oružju zbog kojeg više nije potrebno gomilati pješaštvo i topništvo ili za pomoć pozivati taktičke bombardere ili oklopljene helikoptere. Danas je za uništavanje protivnika dovoljan dron s ubojitim teretom koji u potpunosti isključuje gubitak ljudstva u vlastitim redovima.

U nedavnim borbama u bespućima Kavkaza pobjedu su definitivno odnijeli azerbajdžanski dronovi jer su bez ikakvih problema pomeli ukopane armenske oklopnjake. Azerbajdžan, koji je zbog svojih bogatih izvora nafte u prilici nabavljati najsuvremenije oružje, odnio je pobjedu zahvaljujući dronovima turske i izraelske proizvodnje. Službeni Baku pohvalio se u nekoliko navrata efikasnošću svojih bespilotnih letjelica, osobito turskog Bayraktara TB2 i izraelskog taktičkog drona Orbiter 3. Prema snimkama azerbajdžanske vojske, njihovi dronovi TB2 uspješno su uništavali armenske konvoje i utvrđene topničke pozicije.

Turski TB2 opremljen je naprednim sistemima naoružanja kojima uspješno pogađa ciljeve na udaljenosti od osam kilometara. Letjelice tog tipa mogu se koristiti u izviđačkim i borbenim misijama, a već pet godina nalaze se u redovima turske vojske, policije i žandarmerije. Dron ima autonomiju leta od 27 sati, a krstareća brzina iznosi 130 kilometara na sat. Plafon leta je 8200 metara dok dron ima četiri podvjesne točke za pametno oružje navođeno laserom. Od raznih kombinacija naoružanja, proizvođač ističe protutenkovski raketni sustav velikog dometa L-UMTAS te precizno vođene projektile s termobaričkom bojevom glavom MAM-L i MAM-C. Uz to, tu su raketni sustav Roketsan Cirit kalibra 70 milimetara i laserski vođene rakete Tubitak-Sage Bozok.

Studentski rad

Valja napomenuti kako je TB2 nastao idejom turskog studenta Selcuka Bayraktara na prestižnom američkom tehnološkom studiju MIT, a taj dron danas u svojim redovima, pored Turaka i Azerbajdžanaca, imaju još Libija, Katar i Ukrajina, dok je njegovu kupovnu najavio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Primjerak aparata bez naoružanja navodno stoji pet miliona dolara.

alt

Azerbajdžan svoju pobjedu može zahvaliti i izraelskom lakom dronu Orbiter 3 proizvođača Aeronautics Defense Systema. Letjelica je namijenjena vojnim i sigurnosnim misijama kao što su izviđanje, sukobi niskog intenziteta, urbane borbe te bliske misije ISTAR (obavještavanje, nadzor, određivanje mete i izviđanje). Ovaj dron je premijerno predstavljen 2005., a u potpunosti je proizveden od karbonskog kompozita. Pokreće ga električni motor koji stvara mali zvučni obris te je opremljen optičkom i infracrvenom kamerom, podatkovnim linkom i navigacijskim sustavima GPS i INS. Ovisno o modelu i teretu, Orbiter u zraku ostaje do osam sati, a domet mu je 150 kilometara.

Orbiter 3 nalazi se u redovima izraelske, finske, irske, meksičke, peruanske, poljske i ugandske vojske. Prošle godine nabavila ga je i Hrvatska vojska, a 11 godina ranije našao se u naoružanju Vojske Srbije te je nabavila deset orbitera ukupne vrijednosti 700.000 dolara.

Na kavkaskoj bojišnici na azerbajdžanskoj strani uspješan se pokazao i izraelski dron Harop, opremljen radarom i optoelektronskim uređajem visoke rezolucije koji pokriva prostor od 360 stupnjeva oko letjelice. Radi se zapravo o 'letećem streljivu', odnosno dronu - samoubojici koji ima izviđačko-udarnu zadaću. Nakon što neprijateljska protuzračna obrana otkrije Harop, on mijenja namjenu i postaje samonavođeni dron - samoubojica koji udara na cilj što odašilje radarske valove. Zahvaćanje cilja samonavođenoj bombi pak omogućava optoelektronski kabel.

Izrael kao tržišni predvodnik

Koliko je Izrael uspješan u izradi ovog oružja budućnosti, govori i podatak kako je njemački Bundeswehr prošlog mjeseca najavio nabavu izraelske bespilotne letjelice Heron. To je 14-metarska letjelica s rasponom krila od 26 metara koja se kreće brzinom od 407 kilometara na sat. U zraku može ostati do 30 sati i prijeći razdaljinu od 7400 kilometara. Leti na maksimalnoj visini od 14 kilometara dok joj maksimalna težina iznosi 5,4 tone. Heronom upravljaju pilot koji kontrolira let i taktički operator koji se brine za snimanje terena. Još uvijek se ne zna uključuje li upravljanje i osobu koja kontrolira naoružanje, što je i inače predmet brojnih etičkih dvojbi.

Izvor: Društvene mreže / Autor: US Military Power

Na bojišnicama na kojima sudjeluje američka vojska već duže vrijeme prisutni su dronovi tipa MQ-9 Reaper, a koji mogu biti naoružan projektilima tipa Hellfire te laserski vođenim bombama tipa Paveway II. Taj model za napade iz zraka isključivo koristi američko ratno zrakoplovstvo, kao i model MQ-4A Global Hawk, a koji je u nekoliko navrata sudjelovao u napadima na Iran. Riječ je o letjelici, vrijednoj 130 milijuna dolara, koja ima i svoju nenaoružanu izviđačku verziju.

Amerikanci su u našem susjedstvu tijekom NATO-ve operacije protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije u travnju 1999. godine koristili dron tipa RQ-5A Hunter. Bio je to mali dron čija je tadašnja cijena iznosila oko 300.000 dolara po aparatu. Za vrijeme rata na Kosovu bio je u testnoj fazi, a djelovao je 'krilo uz krilo' s ranije razvijenim tipovima dronova Predator i Pioneer.

Ruski i kineski 'konji za utrku'

Rusija je izazvala nevjericu početkom prošle godine, kada su u javnost izašle fotografije teškog drona šeste generacije tipa Su-70 Ohotnik-B (Lovac) koji u mnogo čemu podsjeća na lovačke zrakoplove pete generacije. Iako još nije aktivno djelovao na nekoj od bojišnica, Ohotnikove karakteristike su zadivljujuće. Krstareća brzina iznosi oko 1000 kilometara na sat dok je maksimalni dolet 3500 kilometara, a 'plafon' leta iznosi oko 10 kilometara.

I vojno sve moćnija Kina ima svojeg 'konja za utrku'. Radi se o borbenom dronu Wing Loong II, teškom 750 kilograma, koji može letjeti na visini od pet kilometara. Proizvodi ga tvrtka Chengdu, koja potpisuje i najnovije kineske lovce, a popis korisnika Wing Loonga II sve više raste. Pored Kine, Egipta, Indonezije, Kazahstana, Pakistana, Saudijske Arabije i Uzbekistana, nedavno ga je naručila Nigerija nabavivši dva primjerka letjelice čija cijena iznosi 10 miliona dolara. Stručnjaci ističu kako dronovi svojim taktičko-operativnim mogućnostima već mijenjaju tokove ratova, a u budućnosti će gotovo u potpunost zamijeniti bombardere, jurišnike i izviđačke zrakoplove.

.

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...