Izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nije samo nelegitiman, već je i nelegalan, istaknuto je na panel-diskusiji Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) “Dekonstituiranje Hrvata i pretvaranje FBiH u bošnjački entitet”.

Predsjednik Skupštine i član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar Ivan Vukoja pojasnio je da je nelegitiman izbor (Komšića) zato što krši Dejtonski sporazum i Ustav BiH, a nelegalan zato što krši odredbe Izbornog zakona.

“Izborni zakon podrazumijeva legitimitet predstavljanja konstruktivnih naroda u Predsjedništvu BiH, ali ga ne definira do kraja precizno i time otvara mogućnost pogrešnim tumačenjima. Pogrešno je tumačenje i Ustava BiH i Izbornog zakona da je Komšićev izbor legalan. Znači, on je nelegalan i nelegitiman i veliki dio problema nastaje na osnovi pogrešnih tumačenja Ustava BiH, njegovih temeljnih načela, a onda time i Izbornog zakona”, naveo je Vukoja.

Prema njegovim riječima, jedna od posljedica tih tumačenja je, zapravo, i činjenica da se Ustav, odnosno Izborni zakon, tumači kao da je nužno da hrvatski član Predsjedništva bude kandidat koji se izjašnjava kao Hrvat.

“To u Ustavu BiH ne stoji. Ustav to ne traži i ne zahtijeva, ali je zbog pogrešnog tumačenja Ustava u nekim odredbama Izbornog zakona to načelo operacionalizirano na način da se od kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva traži da potpišu izjavu o pripadnosti hrvatskom narodu”, istaknuo je Vukoja.

Navodi da je problem sa slučajem "Sejdić - Finci" konkretno u samom Izbornom zakonu, javlja BHRT.

“Treba promijeniti odredbu Izbornog zakona koja zahtijeva od kandidata nacionalno izjašnjenje, a ta izjava, kako bi se mogao uspostaviti odnos s funkcijom na kojoj se kandidiraju, može se preinačiti u izjavu da se određeni kandidat kandidira za, kako stoji u neslužbenom prijevodu Ustava BiH, za jednog Hrvata, odnosno, ispravnije rečeno, za hrvatskog člana Predsjedništva.”

Govoreći o volji političkih subjekata za rješavanje tog pitanja, Vukoja smatra kako je dio problema u nerazumijevanju i pogrešnom tumačenju Ustava, a dio u političkoj volji određenih političkih aktera i subjekata u BiH koji namjerno pogrešno tumače Ustav, odnosno tumače ga s vlastitim političkim i nacionalnim interesima.

“Moramo utvrditi što su ispravna tumačenja Ustava BiH i odredbi Izbornog zakona, a s druge strane, trebamo ta ispravna tumačenja proglasiti legitimnim politikama. Odnosno, ako neka politika u BiH želi biti legitimna, odnosno u skladu s Ustavom, ona mora zadovoljiti ta temeljna načela koja su zapisana u Ustavu u BiH”, istaknuo je Vukoja.

Kada je riječ o ostalim građanima BiH, Vukoja napominje kako je BiH složena država i u arhitekturi BiH postoji mjesto i osigurana je politička reprezentativnost svih građana BiH.

“Zastupnički dom BiH je reprezentativno tijelo građana, a unutar našeg prijedloga izmjena Izbornog zakona mi smo predvidjeli mogućnost da se i pripadnicima ostalih osigura pravo i mogućnost ne samo da biraju članove Predsjedništva, već da budu i kandidirani, odnosno da budu izabrani za članove tog tijela”, pojasnio je Vukoja.

Član Stručnog tima IDPI-ja Milan Sitarski govorio je o izmjenama koje su dovele do toga da pripadnici većinskog bošnjačkog naroda mogu, praktično, ako njihove stranke donesu takvu odlugu, izabrati cjelokupnu izvršnu vlast u Federaciji BiH bez pristanka nosilaca političke volje većine Hrvata u Federaciji BiH, a što se već jednom dogodilo u vrijeme vlade platforme od 2011. do 2015. godine.

Također, na današnjoj diskusiji se razgovaralo i o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i koga oni predstavljaju i na koji način glasati za njih.

Sitarski je u tom kontekstu naveo kako je Željko Komšić zloupotrijebio Dejtonski sporazum, i to tri puta: 2006., 2010. i 2018. godine.

“To je, jednostavno, zlouporaba izvornog slova Daytona, koji je zlouporabljen na način da odstupa politička praksa od duha Daytonskog sporazuma”, istaknuo je Sitarski.

Dodao je, također, kako će na posljednjem panelu koji će se održati za desetak dana, predstaviti prijedlog izmjene Izbornog zakona iz 2018. godine koji u isto vrijeme eliminira spomenute deformacije i primjenjuje presude Europskog suda za ljudska prava.

“Taj prijedlog otvara mogućnost kandidiranja i glasovanja svim građanima BiH ili barem Federacije BiH ukoliko se ne izmijeni Ustav, iako imamo i tu varijantu izmjene Ustava”, kazao je Sitarski dodavši kako će se moći kandidirati svi za sve dužnosti u ovoj zemlji i glasati za njih po svom izboru.

“Naši modeli predstavljaju solidan rezervoar institucionalnih rješenja za rješenje naših najtežih i kroničnih problema koji blokiraju politički život ove zemlje, a to su presude međunarodnog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH zbog kojih imamo permanentne blokade”, kazao je Sitarski.

Pojasnio je kako tako praktično ”imamo situaciju gdje je prije dvije godine Središnje izborno povjerenstvo preuzelo ulogu zakonodavstva”.

Sitarski zaključuje kako se treba što hitnije pristupiti izmjeni Izbornog zakona u vezi upravo s federalnim Domom naroda i Predsjedništvom BiH.