Brojni problemi i uvjeti obilježili su dosadašnji dio vlasti u BiH, prvenstveno Vijeća ministara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u vezi s novim aranžmanom koji bi trebao iznositi 1,5 mlijardi KM.

Osim dogovora o uvjetima samog kreditora, pravi problem bit će dogovoriti i podjelu sredstava unutar države. Republika Srpska, koja stoji znatno lošije od Federacije BiH, traži više nego joj je ranije pripadalo. U RS-u više nisu zadovoljni s uobičajenih 33 posto, već traže 40 ili 45 posto cjelokupnog aranžmana, što će samo po sebi predstavljati značajan kamen spoticanja u pregovorima.

Međunarodne kreditne organizacije djeluju u koordinaciji i neće dozvoliti nikakve manipulacije i neispunjenje neophodnih reformi, kaže za Klix.ba analitičar Draško Aćimović.

"Suština svih reformi je zaustaviti kriminal i korupciju, jer je BiH već nekoliko godina po statistici zemlja s najvećim kriminalom i korupcijom u Evropi. Zato svi, i Evropska Unija i međunarodni kreditori i međunarodna zajednica u cjelini, traže uvođenje reda u javne nabavke, javna preduzeća, kontrolu u zdravstvenom sektoru... Podvlačim da nije dovoljno samo napisati novi zakon o javnim nabavkama i zakon o sukobu interesa, već ga odmah usvojiti i primijeniti u praksi", kaže Aćimović.

MMF će ove pregovore, kako nam je potvrđeno, iskoristiti da u njih uvrsti neke od ranijih zahtjeva međunarnodne zajednice koje je naša vlast godinama izbjegavala. Sigurno je da će jedan uvjet biti vezan za uspostavu regulatora za plin na državnom nivou, odnosno provedbu druge i treće faze reformi na kojima insisitra Evropska energetska zajednica.

Jedan od uslova je i donošenje novog zakona o javnim nabavkama, što je, znajući naš državni aparat i politički sistem, poseban izazov te bi se moglo razvući na nekoliko mjeseci.

"Vlast koja devet mjeseci nije smanjila svoje troškove, plate, dodatke, a iskoristila je međunarodnu pomoć za pandemiju za mnoge nezakonite radnje, ne može očekivati da će joj bilo ko, bez kontrole, više davati novac svojih poreskih obveznika. BiH i svi njeni građani su dovedeni u zdravstvenu i ekonomsku katastrofu, nebrigom, neradom i potpunom neodgovornošću u prvom redu Vijeća ministara. Osim što su zabranili da za vrijeme godišnjih odmora dijaspora posjeti svoje porodice, molili za kredite, te potrošili desetine miliona maraka na svoje plate i troškove, Vijeće ministara nije uradilo ništa", komentariše Aćimović.