To se najjasnije vidi na primjeru suzdržane retorike berlinskih zvaničnika, odnosno na osnovu činjenice da oni više ne iskazuju “glasnu” podršku potezima koje preduzima Vučić, kažu za "Demostat" pojedini predstavnici diplomatskih krugova iz Berlina, komentarišući odluku Njemačke, aktuelnog predsjedavajućeg Vijeća EU, da ne odobri zeleno svjetlo za otvaranje ijednog novog poglavlja u pregovorima Srbije o članstvu u EU. Ti izvori nezvanično konstatuju da se “mnogi u CDU tiho distanciraju od Vučića”. Kako preciziraju, “ne samo zbog toga što predsjednik Srbije neprestano flertuje sa Moskvom, već i zbog nedvosmislenih grešaka koje on pravi u unutrašnjoj politici, poput nedovoljnog stepena slobode medija i izražavanja”.

Diplomate kažu da su njemačka kancelarka Angela Merkel i njeni saradnici “suviše suzdržani, obazrivi i imaju dovoljno diplomatskog takta da javno ne progovaraju o velikim rezervama koje osjećaju prema Vučiću”.

“Ipak, uveliko se špekuliše da kancelarki nimalo nije po volji mnogo toga što on radi i govori. U političkim krugovima u Berlinu Vučića uglavnom ne vide u pozitivnom svjetlu”, kažu diplomate.

U Bruxellesu i Berlinu se, kako piše "Demostat", uveliko po diplomatskim kuloarima špekuliše da će međustranački dijalog, u kojem će glavnu riječ što se tiče EP imati izvjestilac za Srbiju Vladimir Bilčik i predsjednica Delegacije EP za odnose sa Srbijom Tanja Fajon, biti “glavna tema” u Srbiji u narednoj godini, imajući u vidu činjenicu da aktuelna Vlada i parlament imaju “oročen” rok trajanja.

Prema Vučićevim najavama, nove izbore treba očekivati najkasnije početkom aprila 2022.

Široko je rasprostanjen stav među političarima u EU da je predsjednik Srbije odlučio da se izađe na glasanje “prije roka”, jer je svjestan da saziv Narodne skupštine koji je maltene bez opozicije, nema legitimitet u očima Unije.

"Demostat" dalje piše da se blokada otvaranja novih poglavlja tumači u diplomatskim krugovima i kao jedan od načina na koji EU, naročito Njemačka, “pritiskaju” Beograd pred narednu fazu pregovora o Kosovu, pod okriljem Bruxellesa, koja bi trebalo da počne naredne godine daljnjim sastancima i na tehničkom i na političkom nivou. Pojačano insistiranje Berlina i Bruxellesa na uspostavljanju vladavine prava u državama kandidatima za članstvo u EU, uključujući Srbiju, u skladu je i sa planovima buduće američke administracije, predvođene demokratom Josephom Bidenom, od koga se očekuje da obnovi “transatlantsko prijateljstvo”.

Za razliku od svog prethodnika, Biden će, prognozira se, blisko sarađivati s “tradicionalnim zapadnim saveznicima”, što će značiti snaženje pritiska na srpske vlasti da uvedu “funkcionalnu demokratiju”, piše "Demostat" i dodaje da to ne znači da će novi predsjednik SAD-a moći da se u potpunosti distancira od Trumpovog “kursa” prema Beogradu.

Strah od uspona Kine, ne toliko u političkom smislu koliko u sferi ekonomije u regionu, itekako je prisutan i u briselskim institucijama, ukazuje "Demostat".

Imajući u vidu zabrinutosti diplomata iz sjedišta EU da bi Peking i ostali “vanjski igrači” mogli da “istisnu” Uniju, kako se dodaje, ne čudi podatak da je Evropska komisija nedavno odobrila Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan, od devet milijardi eura.

Dakle, iako se članstvo u Uniji čini sve nedostižnijim za Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i BiH, EU ostaje prisutna tako što će podsticati i riječima i novcem ekonomsko povezivanje Balkana, što je u skladu i sa Vašingtonskim sporazumom, od čijih glavnih odredbi, smatra se, ni Biden neće odustati, piše "Demostat".

(Nova.rs)