Alma Čolo, predsjedavajuća interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, pojasnila je probleme s kojim se grupa susreće nakon samo dvije sjednice. Čolo je kazala da članovi SNSD-a i HDZ-a, ukoliko se odobri rigidni sistem glasanja u grupi, mogu blokirati svaki prijedlog - odnosno blokirati amandmane da ne dođu do Parlamenta BiH.

Nakon dvije sjednice – zapelo je kod Poslovnika, fali optimizma, ali posao se mora raditi.

Čolo: Šta je problem?

“Nisam optimistična, ali moramo raditi posao. Parlament nas je formirao, Vijeće ministara je dalo tri člana, oba Doma svoje članove. Imamo mandat da napravimo određene izmjene i dopune. Ako bude potrebe da se promijeni Ustav BiH, a sigurno da postoji zbog presuda Evropskog suda za ljudska prava, mi ćemo inicidati proširenje mandata i tražiti da ga Parlament proširi na pripremu amandmana na Ustav BiH”, pojasnila je Čolo za N1.

Parlament BiH nije jasno precizirao šta ova grupa treba da radi, da li samo izmjene Izbornog zakona ili uz to i proces izbora u BiH.

“Imamo preporuke OSCE, one se donose nakon svakih izbora u cilju poboljšanja integriteta izbornog procesa. Voljela bih da radna grupa uradi nešto na iformatizaciji izbornog procesa, uvođenja skeniranja glasačkih listića, koji će odmah moći da daju rezultate – da ne čekamo ovo brojanje”, pojasnila je Čolo.

Šta je problem sa Poslovnikom?

“Kod odredbe na donošenje odluka. One treba da se tiču pojedinih članova Izbornog zakona kojeg treba da promijenimo. Mi kao grupa nećemo donositi Izborni zakon, mi ćemo ga pripremiti kao prijedlog, koji ćemo uputiti u proceduru. Zašto sada praviti rigorozne procedure u Poslovniku? Članovi insisitraju na rigoroznim procedurama, iz SNSD i HDZ. Traže da ako se ne usaglase tri člana Doma naroda sa bilo kojim prijedlogom – taj prijedlog neće proći”, izjavila je u Danu uživo na N1.

Ti članovi su Čolak, Jusufović i Nović, a suština je:

“Svako od njih moći će blokirati bilo koju izmjenu koju bi oni predložili. Možemo predložiti najbolje rješenje, ali ako jedan digne ruku protiv – ono ne može doći do Parlamenta. To je nesuvislo”, izjavila je Čolo.

U interresornoj radnoj grupi nema članova CIK-a. Ko se protivi?

“Članovi CIK-a najbolje poznaju izborni proces. Oni znaju zakon i propise bolje nego članovi radne grupe. Niko od nas nije izborni stručnjak. Protive se SNSD i HDZ, oni ne žele da CIK bude tu. Mada su članovi CIK-a uvijek aktivno učestvovali. Sada se protive i da ih pozivamo na sjednice”, poručila je Čolo.

Ako budu imali veto…

“Ako veto budu imali članovi HDZ i SNSD – članove CIK-a nećemo moći pozvati na sjednice radne grupe”, kazala je i dodala da će ona insistirati na njihovom pozivanju na sjednice. Ipak, kako je kazala, sve ovisi o procesu glasanja.

“Ako izdejstvuju svoj proces glasanja – onda vjerujte, može se desiti da ne budu učestvovali u procesu. Izborili smo se da međunarodni stručnjaci, predstavnici EU, OSCE i Venecijanske komisije budu tu i na to su pristali”, kazala je Čolo.