Formulacija o Bosni i Hercegovini u deklaraciji NATO-a izmijenjena je prije intervencije predsjednika Zorana Milanovića kojeg je glavni sekretar Saveza Jens Stoltenberg zvao samo da spriječi moguću "međunarodnu blamažu", izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

"Ovo glorificiranje njegovih velikih zasluga uopće nije točno jer kronologija događaja, činjenično stanje, demantira da je on to navodno riješio u par minuta s glavnim tajnikom (NATO-a)", kazao je novinarima Grlić Radman.

Šef hrvatske diplomatije kaže da je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici vlade i predstavnik ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.

Milanović je pak ranije izjavio da je Hrvatska uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana insistiranja.

“Ne volim riječ ‘zaprijetio’, nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu”, izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.

Milanović je rekao da ga je u nedjelju nazvao glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i da je "to riješeno u pola minute".

Dan ranije je Milanović izjavio da se hrvatsku tretira kao "sitan kusur" te da neće potpisati završnu deklaraciju NATO-a koja izgleda kao da ju je "pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva".

Grlić Radman je kazao da je on u maju formirao "koordinacijsko tijelo, jednu neformalnu skupinu" u kojemu su bili predstavnici ministarstava vanjskih poslova, obrane, unutarnjih poslova, financija, ureda premijera i ureda predsjednika.

Ta se radna grupa, navodi Grlić Radman, sastala tri puta od maja i nije bilo konflikta unutar radne grupe niti je bilo izdvojenih mišljenja". 

Radman naglašava da je navedeno tijelo 11. juna uspjelo unijeti formulaciju o potrebni izmjene izbornog zakona u izjavu NATO-a, a 13. juna ujutro je uvršten i Daytonski sporazum.

Dakle, do promjene je, tvrdi Grlić Radman, došlo i prije Milanovićevog razgovora sa Stoltenbergom.

"Mi smo uložili maksimalne napore, diplomatske napore predanim radom, tihim radom, mudrim radom", kazao je Grlić Radman.

Milanovićev potez je "nečuven"

Hrvatski ministar vanjskih poslova je kazao da je tekst završnog dokumenta NATO samita "u pravilu klasificiran" te da se o njegovom sadržaju raspravlja "na jedan tihi način, razgovorom, dogovorom", optuživši hrvatskog predsjednika da je svojim javnim istupom prekršio diplomatske uzuse.

Milanovićeva izjava da će blokirati usvajanje izjave NATO-a je "zapravo nečuvena u praksi NATO samita jer uvijek se ide na dogovor zemalja članica", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Ocijenio je da je predstojeći NATO samit iznimno važan i zbog, po prvi puta, prisustva američkog predsjednika Joea BIdena te da je Stoltenberg "sigurno nazvao predsjednika da bi ga pitao o čemu se radi i kako bi spriječio eventualnu međunarodnu blamažu".

Glavnik sekretar NATO-a je "htio vidjeti je li to sve zapravo u redu", poručio je Grlić Radman.

“Zašto želi na neki način glorificirati vlastitu zaslugu koje zapravo nema? Ja ne mogu prešutjeti tu količinu neistina koje se puštaju u javni prostor. Ne možete jednom izjavom nadomjestiti rad kojeg nema", dodao je.

Potom je kritizirao i neovisnog zastupnika u klubu MOST-a Ninu Raspudića koji je pohvalio predsjednikov potez.

"S Milanovićevim potezom konačno smo nastupili kao država i Hrvatska je stala u zaštitu prava Hrvata u BiH", kazao je Raspudić.

Grlić Radman je kazao da je Raspudić zanemario petogodišnji aktivni angažman vlade u korist bosanskohercegovačkih Hrvata u europskim institucijama.

"Upravo se hrvatska vlada već pet godina sadržajno, supstancijalno i konkretno vidljivim doprinosom se bori da se ta nepravda ispravi", kazao je Grlić Radman, referirajući se na izborni zakon.

Milanovića smo ojačali kupnjom Rafalea

Zbog kupovine 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale Hrvatska je ispunila zahtjev NATO-a o izdvajanju preko dva posto BDP-a za obranu.

Milanović, zbog toga, ide na samit NATO-a "politički osnažen i ojačan", rekao je Radman.

"Zahvaljujući vladi može biti zadovoljan i sretan jer je Hrvatska kupila 12 višenamjenskih zrakoplova čime je zapravo osnažila politički položaj unutar NATO saveza", kazao je Grlić Radman.

"Mislim da je to velika podrška predsjedniku Milanoviću na NATO samitu. Mislim da može ponosno predstavljati Hrvatsku i njezine nacionalne interese”, dodao je.

Otkazao samit zbog "nepredvidivog" Milanovića i epidemioloških razloga

Pantovčak i Zrinjevac ranije su se prepirali oko razloga otkazivanja učestvovanja Grlića Radmana u hrvatskoj delegaciji na samitu NATO-a.

Milanović je kazao da je Grlić Radman otkazao put jer mu je tako naredio predsjednik vlade Andrej Plenković, dok je ministar vanjskih poslova kazao da je otkazao put zbog "primitivnih" izjava Zorana Milanovića o vladi, zbog kojih bi mu bilo "ispod časti" biti s njime u delegaciji.

Sada je pak Grlić Radman kazao da je "od samih početaka" glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg "obeshrabrivao brojnost članova izaslanstva jer epidemiološki uvjeti su restriktivni".

"S druge strane taj sastanak se odvija samo dva sata, gotovo da nema susreta. Mislim da predsjednik Milanović neće imati ni jedan bilateralni sastanak”, kazao je Grlić Radman, dodavši da je on 1. juna bio na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a.

Na pitanje novinara ko je bio član spomenute radne grupe u ime ureda predsjednika, Grlić Radman je kazao da je to bio Neven Pelicarić, predsjednikov vanjskopolitički savjetnik.

“Ja vam sigurno ne mogu davati mailove jer mi funkcioniramo kao država", kazao je Grlić Radman.

Dodao je i da bi njegov odlazak na samit bio "riskantan" i zbog "nepredvidljivih izjava i poruka predsjednika Milanovića, posebno nakon što je hrvatsko pravosuđe nazivao HDZ-ovim pravosuđem".

“Mi smo navikli na to da ne znamo što će reći danas, što će reći sutra”, poručio je Grlić-Radman.

(Jutarnji.hr)