Milan Knežević, prvostepeno osuđen na pet godina zatvora zbog državnog udara u Crnoj Gori, negator genocida, zaštitnik srpskih i ruskih interesa, lider Demokratskog fronta, za "Mrežu" kaže da mu je BiH bratska država i da Srbi nisu sišli s FRESKE, ali i odgovara kako je vlast koja je došla na krilima SPC-a, izdala prosrpske snage, čija je politika za psihijatriju, zašto je ugovor sa SPC-om veća misterija od Bermudskog trougla.

Smatra da u Srebrenici nije počinjen genocid.

"Jeste počinjen zločin. Smatramo da svaki zločinac ima svoje ime i prezime i u nekoliko navrata sam saopštavao da iskazujem veliko žaljenje i pijetet prema svim srebreničkim žrtvama i žrtvama na prostoru bivše SFRJ koje su se dogodile. Ne negiram da se u Srebrenici dogodio zločin. Smatra da Crna Gora nije imala nikakvu potrebu da se ponovo bavi tom tematikom i da nije potrebno na Balkanu otvarati Pandorine kutije u ovom trenutku."

Kaže da, ako se ima u vidu kakve je sve presude donio Međunarodni sud u Haagu i da su u tim presudama 90 posto vojnog i državnog rukovodstva Srbije, srpskog naroda osudili na decenijske kazne, "jasno je da je taj sud dominantno formiran da se Srbija označi kao agresor i kao država koja je ključna za raspad bivše SFRJ. Ja to ne mogu nikako da prihvatim. To je moj stav i ja ga neću mijenjati".

Kako kaže, u Srebrenici nije potpuno urađeno etničko čišćenje niti je utvrđen tačan broj žrtava.

"Ja ne negiram da se dogodio zločin. Za mene su Radovan Karadžić i Ratko Mladić državni i vojni funkcioneri iz perioda tog krvavog građanskog rata. Neću da kažem da su heroji. Nažalost, našli su se u jednoj tragičnoj situaciji kao što se našao i naš narod."

"Izvinio sam se Srbiji"

Ističe da se, kada je u crnogorskom Parlamentu usvojena Rezolucija o Srebrenici, izvinio Srbiji, jer je vjerovao da oni neće prodati njihovu izbornu volju.

"Da neće nastaviti ovu antisrpsku politiku koja je u Crnoj Gori prethodnih godina dobila neke elemente histerije. Ja sam Srbin iz Crne Gore i smatram da, kad god je napadnuta Srbija, da smo napadnuti i mi u Crnoj Gori, da smo napadnuti u Republici Srpskoj. Smatram da je upravo taj narativ dijeljenja interesa da ono što se dešava u Srbiji ne treba da zanima nas u Crnoj Gori, ono što se dešava u Republici Srpskoj ne treba da zanima nas u Srbiji ili u Crnoj Gori, i doveo do toga da ta dezintegraciona ideja koja je postojala negdje poslije 2000. godine, doprinese svim ovim dešavanjima koja su bila negdje do ovog novog okvira u kojem sad funkcionišemo i zbog čega sam zadovoljan."

Knežević kaže da DF isključivo zastupa interese onih koji su ih izglasali.

"Glasači koji žele najbolje odnose sa Srbijom, koji žele ukidanje sankcija Rusiji, ukidanje priznanja tzv. države Kosovo, potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC-om, koji smatraju da između pravoslavnih Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori ne postoji nikakva razlika. Zastupamo interese onih koji se na popisu većinski izjašnjavaju da govore srpskim jezikom, da pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi."

Ističe da će, ukoliko budu imali većinu u Vladi, tražiti opoziv priznanja Kosova.

"Zato što je Kosovo oteto od Srbije NATO agresijom i NATO bombardovanjem protivno svim rezolucijama UN-a. Po toj istoj analogiji bih mogao da tražim da se Republika Srpska odvoji od Bosne i Hercegovine."

Navodi da nema nikakav problem sa percepcijom onih kojima smeta jedinstvo srpskog naroda.

"Crna Gora je moja država, ja nju volim najviše. Poslije Crne Gore, najviše volim Srbiju, poslije Srbije Rusiju. Želim najbolje odnose sa svim državama na Balkanu. Crnogorce volim isto koliko volim Srbe. Ne kažem ja da smo mi Srbi sišli s freske i da smo poslani da spašavamo čovječanstvo. Ja znam sve mane i nedostatke mog naroda. Znam i sve kvalitete i mislim da, ako tako pristupimo, možemo da dođemo do nekog rješenja."

"Ne želimo ništa loše da se desi ljudima koji žive u Federaciji"

O temeljnom ugovoru sa SPC-om, Knežević kaže: "Premijer Krivokapić je obećao da će potpisati taj ugovor. Ali, očigledno je da pod pritiskom određenih zapadnih ambasada, pod pritiskom koalicionih partnera, dominantno mislim na Dritana Abazovića i Aleksu Bečića, ali i na koncern Vijesti koji u značajnoj mjeri ovdje kreira političke procese, jer u Vladi ima 16 svojih funkcionera, nije smio da potpiše taj temeljni ugovor. Taj ugovor sadrži ugovorne strane u kojima piše SPC i piše Republika Srbija. Nisam vidio taj temeljni ugovor. To je veća misterija od Bermudskog trougla.

Đukanović je glasao s dijelovima parlamentarne većine za Rezoluciju o Srebrenici i za smjenu ministra Leposavića. Pa ne možete vi jednog ministra jedne vlade da smjenjujete s opozicijom, a onda sljedećeg da birate sa postojećom parlamentarnom većinom. To više nije pitanje politike, to je pitanje psihijatrije."

Na pitanje kako vidi Bosnu i Hercegovinu, Knežević odgovara: "BiH vidim kao bratsku državu, vjerovali ili ne. Državu s kojom treba da imamo najbolje odnose, s kojom nas veže zajednička historija, jedan mentalitetski prostor koji je takav da gotovo da nema razlike. Smatram da treba poštovati Dejtonski sporazum, da u BiH treba da bude više dijaloga i razumijevanja među političkim liderima i državnim funkcionerima. Lagao bih ako bih rekao da se ne osjećam prijatnije u RS-u nego u BiH, ali bih volio i da ljudi iz Federacije shvate da je i nama potrebno da zajednički izgradimo neko povjerenje i da mene ne gledaju kao nekoga ko je njihov krvnik ili neko ko negira BiH kao državu. Mi ne želimo ništa loše da se desi ljudima koji žive u Federaciji. Naprotiv, želimo im svako dobro i napredak", kazao je Knežević za FTV.