Regija
NEBENZJA I BEOGRADSKA 'POLITIKA': Ko na Balkanu prijeti novim sukobima?
24. Apr. 20241
Naime, u aktualnom projektu ‘srpskog svijeta’, koji je ništa drugo nego prigodno redizajnirani program Velike Srbije, jednu od stožernih uloga iznova ima Srpska pravoslavna crkva
Regija
09. Sep. 2021
2
Nakon poruka o ‘srpskom svetu’ koje u posljednje vrijeme dolaze iz Srbije te u kojima prednjači srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, kao i nakon ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u manastiru na Cetinju, koje su pratili neredi i barikade te pokušaja pokoravanja Crne Gore i stavljanja te zemlje, od strane srpskih dužnosnika, pod ‘srpski svijet’, velikosrpska ideja, kako se čini prema najnovijem primjeru, počinje se opet širiti i na hrvatski teritorij.
Naime, u aktualnom projektu ‘srpskog svijeta’, koji je ništa drugo nego prigodno redizajnirani program Velike Srbije, jednu od stožernih uloga iznova ima Srpska pravoslavna crkva, piše Slobodna Dalmacija.
Prema nedavnom tumačenju crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, SPC je glavni mehanizam prekograničnoga djelovanja Aleksandra Vučića i njegove politike koja iznova hini ugroženost srpskog naroda i u ime te laži posvuda kliče parole protiv “pokoravanja Srbije”. SPC, prema Nikolaidisu, sada ima ulogu koju je početkom devedesetih imala JNA u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: hineći mirotvorstvo, predstavlja plašt za provedbu tog popravnog velikosrpskog plana.
Crkvu koja je sagrađena prije postojanja pravoslavlja nazvali pravoslavnom
Nakon što joj je u Crnoj Gori uspjelo nametnuti aktualnu vladu, koja je doslovce iskadrovirana u manastiru Ostrog pod palicom pokojnoga mitropolita SPC-a Amfilohija Radovića, njezine ambicije dodatno jačaju i šire se bez obzira na državne granice, jer ‘srpski svet’, poznato je dobro od ranije, baš i ne priznaje državne granice. Naime, iznova se na temelju laži kreiraju tobožnji povijesni prostori tog ‘srpskog sveta’ i u Hrvatskoj, o čemu govori nevjerojatan primjer crkvice na Pelješcu.
Primjerice, nalazite li se na hrvatskom jugu, na području Dubrovačko-neretvanske županije, te upišete u Google pretraživač pojam ‘Srpska pravoslavna crkva’, ubrzo će se na zaslonu prikazati karta svih najbližih pravoslavnih bogomolja.
Među njima je, kao takva, navedena i staroromanička crkvica Svetog Mihajla na istoimenom brdašcu kod Stona na Pelješcu, pravi dragulj među najstarijim dalmatinskim spomenicima kulture. Crkvicu sv. Mihajla svi relevantni povjesničari umjetnosti datiraju u 10. stoljeće. Veoma je malih razmjera, no bogata velikim brojem komada kamene plastike i kamenog namještaja, a naročito plijeni dobro očuvanom freskom u unutrašnjosti koja predstavlja lik nekadašnjeg vladara Zahumlja Mihajla Viševića (od 910. do 930. godine).
Činjenica da je crkvica izgrađena u 10. stoljeću i očito posvećena vladaru koji je vladao Zahumljem u istom tom desetom stoljeću nimalo, međutim, ne smeta SPC-u i velikosrpskim ideolozima u mantijama da crkvu u zadnje vrijeme uporno proglašavaju pravoslavnom, iako samoga pravoslavlja u trenutku njezina podizanja nije još bilo ni u tragovima.
Uredno je uvrstili u ljetopise i radove SPC-a
Naime, crkveni raskol (Velika šizma), koji je podijelio kršćansku Crkvu na katoličku i pravoslavnu, dogodio se tek u 11. stoljeću, točnije 1054. godine.
Crkvica Svetog Mihajla na brežuljku kod Stona je, dakle, neprijeporno izgrađena prije toga doba, kao jedinstvena crkva svih kršćana.
Međutim, crkva Svetog Mihajla uredno je uvrštena u brojne ljetopise i novije radove u krilu Srpske pravoslavne crkve. Smatraju je jednom od najstarijih svojih crkava na tzv. ‘srpskom Pomorju’, čak stožernom crkvom ‘Zapadnih Srba’ i zadužbinom prvoga srpskog kralja Mihaila Vojislavljevića.
Knez Mihailo Višević, kojemu je freska u crkvi posvećena, bio je, inače, neovisni slavenski vladar Zahumlja, prostora od Mostara i doline Neretve pa sve do Boke Kotorske. Ratovao je protiv Mletaka i Bizanta, te ponajviše šurovao s Bugarima i njihovim carom Simeonom. Italska Barijska kronika naziva ga »kraljem Slavena« (rex Sclavorum), a papa Ivan X. ‘izvrsnim knezom Humljana’. Sudjelovao je, uz hrvatskog kralja Tomislava, na Splitskome crkvenom saboru 925, piše Slobodna Dalmacija.
Regija
NEBENZJA I BEOGRADSKA 'POLITIKA': Ko na Balkanu prijeti novim sukobima?
24. Apr. 20241
Vijesti
SKANDAL, UŽIVO: Pogledajte otpjevanu kartu "Srpskog sveta" na otvaranju Evropskog prvenstva...
23. Apr. 202417
Regija
HISTERIJA MILOŠEVIĆEVOG UČENIKA: Zašto se Vučić boji Rezolucije UN-a o Srebrenici?
22. Apr. 20242
SENAD ANTE-PORTAL
POVEZIVANJE BOŠNJAKA LAŽNIM KONCIMA: Iftar-diplomacija Elmedina Konakovića, ili zašto na "svenacionalno okupljanje" nisu pozvani ugledni Bošnjaci iz Dubaija?!
07. Apr. 202410
Ekonomija
BEČAREVIĆEVA REAKCIJA NA VIJEST O STRUJI: “FERK ispravno postupio kada nije dozvolio poskupljenje električne energije, uz malo pameti i cijena gasa u FBiH može biti niža"
Prije 30 min0
Mini market
NAKON ŠTO SU IM ZBOG SANKCIJA UGAŠENI SVI RAČUNI: Gorica Dodik preduzeće prebacila na supruga
Prije 42 min0
Vijesti
DENIS BEĆIROVIĆ U KAIRU: "Važno je ojačati poziciju BiH u Egiptu i arapskom svijetu"
Prije 47 min0
Svijet
TAKO MLAD, A VEĆ RATOBORAN: Kadirov svom sinu (16) povjerio važan posao
Prije 54 min0
Regija
DRAMA U BEOGRADU: Stala pred bivšeg pripadnika srpske paravojne formacije i upitala ga -"Reci mi gdje su kosti mog oca, odveo si ga pred mojim očima..."
27. Apr. 20243
Regija
ZAŠTO JE PUKLA TIKVA: Novi detalji o razlazu bračnog para Raspudić i Mosta -"Mariji to jako smeta. Nema šanse da ne vrati..."
28. Apr. 20241
Regija
STRAHOVITO NEVRIJEME U SUSJEDSTVU: Grad tukao satima, nanosi ledenica viši od 20 centimetara (VIDEO)
27. Apr. 20240
Regija
SPIN DOKTOR SA ANDRIĆEVOG VENCA: Pogledajte kako se Aleksandar Vučić „junački borio“ protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici…
Prije 10h4
trenutak ...
Komentari - Ukupno 2
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.