Po mišljenju grupe stručnjaka na čelu s Davidom Ludwigom, endokrinologom na Harvardu i u bostonskoj dječjoj bolnici, stvarni problem zapravo nije u konzumiranju pretjerane količine hrane.  

Kvalitet, a ne kvantitet

Oni smatraju da su glavni krivci za gojaznost "moderne prehrambene navike koje karakterizira pretjerana konzumacija hrane s velikim glikemijskim indeksom, posebno procesuiranih, brzo probavljivih ugljikohidrata". 

Pojasnili su da konzumiranje velikih količina prerađenih i škrobnih ugljikohidrata utječe na niz hormonalnih i metaboličkih promjena koje u organizmu rezultiraju skladištenjem viška energije u obliku masti.

Znanstvenici tvrde da će kvaliteta hrane koju osoba konzumira, a ne njezina količina utjecati na to hoće li se pojedinac udebljati i na kraju razviti pretilost.

Tipičan primjer su prženi krompirići, pečeni krompiri, bijelo tijesto i riža, žitne pahuljice i zašećerena pića. 

Ne pomaže ni sjedilački način života

"Takva vrsta namirnica uzrokuje hormonalni odgovor koji iz temelja mijenja naš metabolizam, potiče pohranu masnoća, dobivanje na težini i pretilost", napisali su znanstvenici u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition. 

"Da bismo razumjeli epidemiju pretilosti moramo shvatiti na koji način hrana koju unosimo u organizam utječe na naše hormone i metabolizam".

Znanstvenici priznaju da u konačnici pretilosti pridonosi i današnji sjedilački način života i izostanak kretanja i tjelovježbe. 

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama je pretilo više od 40 posto odraslih, što znači da su podložni "povećanom riziku od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i od moždanog udara".