Piše: DARKO OMERAGIĆ

Bosna i Hercegovina dugo nije bila na dnevnom redu Evropske unije i SAD-a, a onda se prije nekoliko mjeseci pitanje izmjene Izbornog zakona nametnulo kao pitanje svih pitanja oko kojeg treba voditi polemiku i pronaći rješenje najbolje za sve. HDZ Bosne i Hercegovine i predsjednik ove stranke Dragan Čović je izmjenama Izbornog zakona uvjetovao formiranje novog saziva Vlade FBiH koji je trebao biti uspostavljen još nakon općih izbora 2018. godine. I dok se ovoj dugotrajnoj krizi kraj ni ne nazire, na scenu stupa Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a sa svojim zahtjevima da se nadležnosti države prenesu na entitete uz poseban naglasak na vraćanje entitetske vojske RS-a, kao i još nekoliko za državu bitnih institucija. Taman kada smo pomislili da smo zaboravljeni od svih na sceni stupa SAD i kreće snažna diplomatska ofanziva predstavnika administracije SAD-a i EU u BiH čiji je krajnji rezultat poruke da zveckanje oružjem i prijetnjama ratom ni od koga neće proći, kao i da državne institucije koje se uspostavljaju u godinama nakon Dejtona neće biti vraćene entitetima.

Iako je Dodik na trenutak zaustavljen, to ne znači da će ostali problemi biti brzo riješeni. Dio diplomatske ofanzive se odnosi i na izmjene Izbornog zakona o kojem federalni koalicioni partneri SDA i HDZ BiH imaju potpuno različito mišljenje. SDA ga ne bi mijenjala na način kako to traži HDZ, dok bi ga blok politički lijevo orijentisanih partija mijenjao na sasvim drugi način i to da se provedu sve presude Evropskog suda za ljudska prava, a ima ih četiri „Zornić“, „Pilav“, Sejdić-Finci“ i „Pudarić“, plus i presuda u predmetu „Ljubić“.

DRŽAVA PO BOŽI LJUBIĆU

Ova posljednja presuda bila je povod predsjedniku Glavnog vijeća HNS-a Boži Ljubiću da prije nekoliko dana predstavnicima međunarodne zajednice među kojima je svakako najviše rangiran američki državni sekretar Anthony Blinken uputi pismo u kojem, između ostalog, traži institucionalnu i političku ravnopravnost Hrvata sa Srbima i Bošnjacima. Ljubić je u pismu ponovio staru mantru da „Hrvati ne samo da nisu ravnopravni s Bošnjacima i Srbima, nego i da je izravno ugrožena konstitutivnost Hrvata u BiH.“

„Bosnu i Hercegovinu treba uspostaviti na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana“, smatra Ljubić.

Rok za eventualnu izmjenu Izbornog zakona BiH polako curi i sve su prilike da do kraja godine ovaj Zakon neće biti izmijenjen, što znači da će bh. građani i dogodine kada bi trebali biti održani opći izbori birati po istim izbornim pravilima koja su bila na snazi ​​do sada.

Njegov kolega iz HNS-a, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je ovih dana po ko zna koji put o problemu legitimnog predstavljanja razgovarao sa predsjednikom sestrinske mu stranke HDZ-a Hrvatske i premijerom te zemlje Andrejom Plenkovićem. Tema razgovora bila je izmjena Izbornog zakona i ponavljanje jednog te istog – omogućavanje legitimnog predstavljanja. Čović i Plenković su o ovoj temi samo ove godine razgovarali najmanje 10 puta, što će reći da je, prema Čovićevom mišljenju, najvećem problemu Hrvata u BiH, što se pokušava nametnuti Evropskoj uniji i kroz diskusije HDZ-ovih, ali i SDP-ovih europarlamentaraca u Evropskom parlamentu.

Vehid Šehić, pravni ekspert, predsjednik Foruma građana Tuzla i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH za „Slobodnu Bosnu“ komentarisao je posljednje diplomatske aktivnosti SAD-a i Evropske unije po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, Ljubićevo pismo, odgovor međunarodne zajednice na Dodikov udar na državne institucije, ali možda i najvažnije od svega – gdje su u svemu građani Bosne i Hercegovine kojima nije bitno pitanje ko je koje nacionalnosti i baš ih briga za interese političara koji ih žele prikazati kao interes građana.

„Svjedoci smo diplomatske invazije na BiH od predstavnika administracije SAD i Bruxellesa. Dolaze nam mnogi evropski parlamentarci, sada je došla i šefica OSCE-a. Bili su i predstavnici Generalnog sekretarijata Vijeća Evrope upravo zbog provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava. To je sve dobro za BiH, a posebno bih istaknuo pozitivnu odluku o produženju mandata EUFOR-a koji je čuvar i garant mira u BiH s obzirom na to da smo imali atmosferu zveckanja oružja, što je uznemirilo obične građane. Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH i provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava ja uvijek apostrofiram odluku u predmetu 'Zornić' jer se tom presudom provode i ostale četiri odluke. Azra Zornić je kao građanka i državljanka Bosne i Hercegovine presudom dobila aktivno i pasivno biračko pravo i to se mora osigurati i kroz Izborni zakon i kroz promjenu Ustava BiH. Gospođa Zornić pripada etnički neopredijeljenim građanima. To je jedna 'nova' kategorija građana BiH, tako da uz tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine, imamo kategoriju stanovništva koja svoj identitet ne vidi u bilo kojem narodu, nego ga poistovjećuje sa samom državom“, kaže Šehić.

Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi ovdašnje plemenske vođe reagovale na brisanje etničkog prefiksa kod izbora članova Predsjedništva BiH, a to bi se desilo provedbom presude u predmetu "Zornić".

„Imamo jednu opasnu pojavu u BiH, a to je da se etnički identitet vrlo lako promijeni isključivo iz ličnih i političkih interesa, pa su ljudi u jednom izbornom ciklusu pripadnici jednog naroda, a u drugom pripadnici drugog naroda. To treba zabraniti. Vidjeli smo u Sarajevu da se neki izjašnjavaju kao Srbi, samo kako bi ušli u Dom naroda Parlamenta FBiH i kako bi se popunio Klub Srba u Domu naroda koji nikada nije radio u punom sastavu. To je klasična zloupotreba ljudskih prava“, objašnjava Šehić.

UGROŽENOST I „UGROŽENOST“

Naš sagovornik kaže da sve tri etnički dominantne političke partije u BiH – HDZ, SDA i SNSD osporavaju legitimitet jedni drugima. Dodik ne priznaje ministre Srbe u Vladi FBiH, odnosno osporava im legitimitet. SDA to isto čini prema Bošnjacima koji su ministri u Vladi RS-a, ali i HDZ isto tako ne smatra da je Željko Komšić ili neki drugi Hrvat iz neke političke partije u Sarajevu legitiman Hrvat. Zanimljivo je da istovremeno nijedna od ove tri političke partije u BiH nema podršku „svog“ naroda veću od 25 posto u odnosu na ukupan broj registrovanih birača, pa se i tim partijama može osporiti legitimnost kada se u BiH i van nje predstavljaju kao „legitimni“ predstavnici svog naroda.

„Što se tiče 'ugroženosti' Hrvata ili nekog drugog naroda u BiH koji će biti izabran u Predsjedništvu BiH, tu je 'ugroženo' samo onih 130 ili 140 radnih mjesta koje određuje svaki od tri člana Predsjedništva BiH, a prije svega mislim na ambasadore, konzule, vicesekretara i tako dalje. Objektivno, naše Predsjedništvo BiH nema neku moć, ali ima mogućnost uhljebljavanja, što rade svi članovi Predsjedništva BiH. Dobra vijest za sve nas je da su Sjedinjene Američke Države stale iza BiH i to ne iza političara koji su sada na vlasti nego iza građana ove zemlje. SAD su kreatori i Dejtonskog i Vašingtonskog mirovnog sporazuma. Drugi su ga samo potpisali".  

Forum građana Tuzla je prije 12 godina predložio reformu Ustava BiH i Izbornog zakona BiH. Njihov prijedlog je bio da se u BiH bira jedan predsjednik sa smanjenim ovlaštenjima ili da se iz „šešira“ izvlače četiri predsjednika, Srbin, Hrvat, Bošnjak i ostali (nacionalne manjine i građani) i da svi imaju mandat od po četiri godine. Drugi prijedlog Foruma građana je da se predsjednik bira posredno preko Predstavničkog doma Parlamenta BiH (iz reda izabranih poslanika), što je slično bilo predloženo i u „Aprilskom paketu“ iz 2006. godine koji je neslavno završio jer su ga odbili Stranka za BiH i HDZ 1990 .

„Da je Aprilski paket prošao mi bismo sada otvarali poglavlja za priključenje Evropskoj uniji“, zaključuje Šehić.