U maloprodajnoj cijeni goriva država od građana uzima polovicu po osnovu nameta. Iako je u posljednjih 15 godina po osnovu akciza i cestarina prikupljeno više od 13 milijardi maraka, najmanje koristi imaju građani. Umjesto u investicije i zapošljavanje, novac služi uglavnom za krpljenje budžetskih rupa, upozoravaju ekonomisti.

Iako su zagovornici povećanja akciza i putarina na gorivo prije četiri godine tvrdili da će dovesti do zamaha u gradnji puteva i autoputeva, značajnih investicija i zapošljavanja, malo od toga se ostvarilo u praksi. Najveći ceh po običaju plaćaju građani. Ovaj put doslovno kroz cijenu nafte i njenih derivata na benzinskim pumpama.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uputila je inicijativu Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje plaćanja akciza, putarina i povrat PDV-a za prevoznike.

"Postoji inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama na naftu i naftne derivate, koja je stigla od Spoljnotrgovinske komore BiH. Ta inicijativa je kod Upravnog odbora UIO i bit će razmatrana na jednoj od narednih sjednica", rekao je glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević.

"Krajnje je vrijeme da BiH uradi nešto, jer je korona dvije godine i ovaj trenutak je jako pogodan i neophodan za hitne mjere države, jer inače neće ići u dobrom pravcu", upozorava Dejan Mijić, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Republike Srpske.

Moramo vršiti pritisak na političare da mijenjaju odluke u korist građana. Od 33 nameta na gorivo građani nemaju ništa, kaže predsjednik udruženja "Futura" Marin Bago. Napominje da ako točite 50 maraka benzina, 24 marke uzima država kroz razne dažbine.

"Građani su u zadnjih deset godina platili vrijednost izgradnje tri autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu i da se ne naplaćuju putarine. Najbolje je te namete ukinuti, dobili bismo jeftinije gorivo i mogli bismo zahtijevati da pojeftine i drugi proizvodi", napominje Bago.

Iako je od 2006. godine po osnovu akciza prikupljeno 7,3 milijarde maraka, a po osnovu putarina nepunih 6 milijardi maraka, ekonomski analitičar Adnan Čavalić kaže da nismo vidjeli najavljivane efekte. Smatra da je pravi trenutak za smanjenje fiskalnog opterećenja kako bi se kompenzovala poskupljenja.

"Oporezivanje nafte i naftnih derivata uglavnom se koristi nenamjenski kako bi se stabilizovali postojeći budžeti odnosno održala budžetska potrošnja. To nije dobro, kratkoročno dalje rezultate u smislu zadovoljenja socijalnog mira i budžetske potrošnje, ali dugoročno to ne daje rezultate koji bi kreirali pretpostavke za ekonomski rast", rekao je Čavalić.

Ako Upravni odbor UIO prihvati inicijativu za smanjenje akciza i putarina, prijedlog ide na Vijeće ministara, pa u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. U najboljem slučaju trebat će nekoliko mjeseci za epilog, pod uslovom da bude odblokiran rad institucija Bosne i Hercegovine.

Više u prilogu BHRT-a.