Gostujući u programu N1 televizije 1.8.2022. godine, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Zdenka Džambas (HDZBiH) govorila je, između ostalog, o legitimitetu izabranih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pri čemu je iznijela neistinitu tvrdnju.

Džambas je, govoreći o legitimnom predstavljanju, ustvrdila da član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda “predstavlja Hrvate u Predsjedništvu, a ne cijelu Bosnu i Hercegovinu”:

"Ako se gospodin Komšić izjasnio kao Hrvat, on predstavlja Hrvate u Predsjedništvu. Nije istina da predstavlja cijelu Bosnu i Hercegovinu. (…) Tamo (Predsjedništvo BiH op.a.) mora sjediti neko i ko me predstavlja i ko me zastupa, onda je legitiman. Legitiman je gospodin Džaferović – predstavlja Bošnjake i jako dobro zastupa Bošnjake. Ali gospodin Komšić predstavlja Hrvate, tako piše tamo, ali ih ne zastupa".

Zdenka Džambas, 1.8.2022.

Međutim, ni na jednom mjestu u Ustavu BiH izabrani i imenovani politički akteri u državnim institucijama nisu definisani kao “predstavnici naroda”. U članu V Ustava BiH navodi se da se Predsjedništvo BiH “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”. Dakle, svaki od tri člana Predsjedništva pripadnik je jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, ali nisu predstavnici tih naroda. U prilog tome ide i dio teksta svečane zakletve koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH:

Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.

Poslovnik o radu Predsjedništva BiH

U kontekstu tvrdnje Zdenke Džambas potrebno je podsjetiti i na apelaciju bivšeg člana Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića Ustavnom sudu BiH iz 1998. godine za ocjenu usaglašenosti Ustava FBiH s Ustavom BiH. Ustavni sud BiH utvrdio je da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci br. U5/98 iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.

Striktna identifikacija teritorija sa određenim, etnički definiranim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane člankom V, prva alineja: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana s teritorija Republike Srpske.” Pri tome se ne smije zaboraviti da srpskog člana Predsjedništva, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike Srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti. Prema tomu, on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinke Republike Srpske. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorija Federacije.

Djelimična odluka Ustavnog suda BiH

Podsjećamo, Istinomjer je i ranije slične tvrdnje političkih aktera ocijenio neistinitim, među kojima su one Marinka Čavare, Nikole Lovrinovića i Josipa Grubeše.

S obzirom na navedeno, Istinomjer tvrdnju delegatkinje u Domu naroda Parlamenta FBiH Zdenke Džambas da “Željko Komšić predstavlja Hrvate u Predsjedništvu, a ne cijelu Bosnu i Hercegovinu” ocjenjuje neistinitom, piše Istinomjer.ba.