Nova američka studija podijelila je pretilost na dvije različite podvrste, od kojih svaka na drugačiji način utječe na funkcioniranje ljudskog tijela. Rezultati te studije mogli bi dovesti do najistančanijeg pristupa dijagnosticiranju zdravstvenih problema povezanih s prekomjernom težinom te do personaliziranijih načina njihovog liječenja.

Prestilost se trenutno dijagnosticira pomoću mjerenja indeksa tjelesne mase (engl. Body Mass Index ili BMI), ali tim koji stoji iza navedenog znanstvenog istraživanja kaže da je ovaj pristup previše pojednostavljen te da postoji rizik od pogrešne dijagnoze, zbog ignoriranja individualnih bioloških varijacija.

Jedan od novootkrivenih tipova pretilosti karakterizira veća masa masnog tkiva, a drugi pak veća masa, i masnog i mišićnog tkiva. Američki znanstvenici su, na njihovo iznenađenje, otkrili da je drugi tip povezan s povećanom upalom, koja je pak povezana s većim rizikom od raka i drugih bolesti. Rezultati studije objavljeni su u znanstvenom časopisu Nature Metabolism.

Koristeći pristup koji se temelji samo na podacima, prvi put vidimo da postoje najmanje dvije različite metaboličke podvrste pretilosti, svaka sa svojim fiziološkim i molekularnim značajkama koje utječu na zdravlje. Prevođenje ovih nalaza u klinički upotrebljiv test moglo bi pomoći liječnicima u pružanju preciznije skrbi za pacijente, kaže J. Andrew Pospisilik, epigenetički znanstvenik koji proučava metaboličke bolesti na Institutu Van Andel u američkoj saveznoj državi Michigan.

Znanstvenici su istražili podatke 153 parova blizanaca koje je prikupio znanstveni istraživački projekt TwinsUK i došli do četiri metabolička podtipa koji utječu na tjelesnu masu. Dva ta metabolička tipa su sklona mršavosti i preostala dva su sklona pretilosti.

Rezultati su nakon toga provjereni na modelima miševa u laboratoriju, koristeći miševe koji su bili genetski identični, odrasli su u istom okruženju i jeli istu količinu hrane. Ta je provjera sugerirala da se događa još nešto izvan domene prehrane, okoline i nasljeđa. Jedno vjerojatno objašnjenje uključuje epigenetske markere, odnosno nekodirajuće modifikacije napravljene na molekulama DNK koje mijenjaju način čitanja gena. Epigenetika je ujedno i razlog zašto blizanci s istim DNK kodom nisu uvijek identični.

Naša otkrića u laboratoriju gotovo su kopirala podatke o ljudskim blizancima. Opet smo vidjeli dva različita podtipa pretilosti, od kojih se činilo da je jedan epigenetski potaknut, a obilježen je većom nemasnom masom i masnoćom, jakim upalnim signalima, visokim razinama inzulina i snažnim epigenetskim potpisom, ističe Pospisilik.

Prema onome što Pospisilikov tim dosad može reći, čini se da je druga vrsta pretilosti, ona povezana s upalom, slučajno potaknuta. To znači da bi rezultati studije također mogli biti korisni u proučavanju onoga što je poznato kao neobjašnjiva fenotipska varijacija (engl. Unexplainable Phenotypic Variation ili UPV), odnosno ideje da nas drugi čimbenici izvan genetike i našeg okoliša čine onim što jesmo.

Znanstvenici razmišljaju o UPV-u već više od stotinu godina, a navedena američka studija sugerira da je epigenetika povezana s UPV-om.

Današnja otkrića naglašavaju moć prepoznavanja ovih suptilnih razlika među ljudima kako bi se odredili precizniji načini liječenja bolesti, pojašnjava Pospisilik.

Ako se dva (ili više) tipa pretilosti mogu potvrditi u budućim studijama na ljudima, onda slijedi da različiti tretmani pretilosti, poput promjene u prehrani ili kirurških zahvata mršavljenja, mogu imati različite učinke ovisno o tipu pretilosti.

Time se zapravo otvorilo potpuno novo polje znanstvenih istraživanja. Znanstvenici sad žele detaljnije proučiti dva tipa pretilosti koje su identificirali, što bi dalje moglo dovesti do smjernica koje liječnici mogu koristiti za različito dijagnosticiranje kod pacijenata.

Smatra se da gotovo dvije milijarde ljudi diljem svijeta ima prekomjernu tjelesnu težinu, a više od 600 milijuna ljudi ima pretilost, ali nemamo okvir za stratifikaciju pojedinaca prema njihovoj preciznijoj etiologiji bolesti, podsjeća na kraju Pospisilik, javlja Science Alert.