Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je na dan izbora, kao i prije i poslije 2. oktobra, zaprimilo više prijava zbog nepravilnosti u izbornom procesu. Mnogi kandidati i građani sada od njih očekuju da poduzmu odgovarajuće pravne radnje, a oni ističu da su provjere u toku.

Iz Tužilaštva je za Fenu rečeno da u okviru svojih nadležnosti, zajedno sa patnerskim institucijama i agencijama, vrše provjere navoda i prijava. Istaknuli su da su osim prijava građana, na njihovu adresu stigle i prijave Centralne izborne komisije te Državne agencije za istrage i zaštitu.

Naglašavaju da prijave o izbornim nepravilnostima za entitetski nivo provjeravaju entitetske institucije pa su tako brojni navodi opozicije o izbornoj krađi na tužilaštvu Republike Srpske. Za predsjednika i potpredsjednika RS-a, CIK ponovo broji glasove, a kako je Srni rečeno, navodno je razlika u odnosu na prvo brojanje minimalna.

Kandidatkinja Jelena Trivić te PDP ispred koje je kandidovana istaknuli su mnoge sumnje u ispravnost izbornog procesa, a o krađama dovoljno govori informacija da ona nije dobila nijedan glas u selu odakle je njena porodica. Ispostavilo se da joj je 0 glasova namjerno upisano.

Osim toga, primijećene su različite nepravilnosti, a u Bosanskom Novom je donesena odluka i o ponavljanju izbora s obzirom na to da su četiri osobe uhapšene zbog unošenja unaprijed popunjenih glasačkih listića.

Iz Tužilaštva BiH i SIPA-e podsjećaju da su na dan Općih izbora zaprimili i evidentirali ukupno 27 prijava građana povezanih s izbornim procesom. Riječ je uglavnom o narušavanju javnog reda i mira na bitračkim mjestima te o neregularnostima sa potencijalnim karakterom krivičnog djela. Nekoliko prijava o nezakonitostima zaprimili su i prije samog održavanja izbora. To se uglavnom odnosi na registraciju birača, glasanje u inostranstvu, utjecanje na izbornu volju građana i slične nedozvoljene predizborne aktivnosti.

Kazne za kršenje izbornog procesa

Kazne zbog neregularnosti propisane su Krivičnim zakonom BiH, ali dio njih izriče i direktno CIK BiH. Oni uglavnom donose finansijske kazne prema strankama i njihovim kandidatima.

Za krivična djela u vezi s izborima su prema državnom zakonu zaprijećene novčane i zatvorske kazne, definisane u članovima KZ BiH od 150. do 155. te tačke.

Za krivična djela uskraćivanje biračkog prava, povreda slobodnog opredjeljenja birača, prevara pri glasanju, povreda tajnosti glasanja, izborna prevara i uništenje izbornih isprava, zaprijećene su kazne u rasponu od tri mjeseca do pet godina, a propisane su i novčane kazne.