Evropa
SAMO ČETIRI RADNA DANA: Španija započela najveće testiranje kraće radne sedmice
18. Dec. 20220
Četverodnevnu radnu sedmicu već uvode vlade i velike kompanije - od vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata do kompanije Unilever.
Ekonomija
20. Nov. 2022 20. Nov. 2022
0
Na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) je razgovarano o potrebi uvođenja četverodnevne radne sedmice. Izdvojeno je pet razloga zašto bi se ona morala uspostaviti.
Organizacijski psiholog Adam Grant je podsjetio na iskustvo američkog industrijalca Henryja Forda, govoreći u prilog četverodnevne radne sedmice.
"Henry Ford je prije jedno stoljeće, ne znajući da ima prosvjetiteljske poglede o menadžmentu i brigu o ljudima, skratio radnu sedmicu sa šest na pet dana zbog toga što je shvatio da su ljudi više produktivni. Podigao se moral, bilo je više lojalnosti i bilo je manje otkaza. Rekao da je to dobro za poslovanje. Onda smo se počeli čuditi: Dobro, zašto smo stali na pet radnih dana? Da li je to naređeno ili je riječ o ljudskoj konstrukciji koju treba propitati", ukazao je Grant.
Četverodnevnu radnu sedmicu već uvode vlade i velike kompanije - od vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata do kompanije Unilever. Pet razloga zbog kojih se smatra da su četiri radna dana dovoljna jesu to što je to dobro za planetu zemlju, da je to dobro za produktivnost i što je na dobrobit ljudi, da bi se mogli spasiti životi i uštedjeti novac, što će ljudi imati veću kontrolu nad svojim životima te što će radnici imati više fleksibilnosti.
Hillary Cottam iz Centra za petu društvenu revoluciju je obrazložila zašto se sa četiri radna dana sedmično doprinosi zaštiti planete Zemlje.
"Jedna od stvari o kojima moramo razgovarati jeste klimatska agenda, jer postoje dobra istraživanja koja pokazuju da manje raditi znači to da manje putujemo i da manje kupujemo i da imamo više vremena", istakla je Cottam.
Kada je Microsoft 2019. u Japanu uveo četverodnevnu radnu sedmicu potrošnja struje je smanjena za 23 posto, dok je potrošnja papira smanjena za 59 posto.
Emirati su zaposlenima u javnom sektoru uveli četverodnevnu radnu sedmicu.
"Neki od prvih podataka koje smo prikupili su zaista obećavajući. Zaposleni, njih 70 posto je izvijestilo da učinkovitije rade, da bolje određuju prioritete i da tokom sedmice bolje upravljaju vremenom. Sjajno je to što se broj izostanaka sa posla smanjio za 55 posto te je 71 posto zaposlenika izvijestio da više vremena provodi sa porodicom", obrazložila je ministrica razvoja UAE Ohood Bint Khalfan Al Roumi.
Cottam se pozvala na podatke agencija Ujedinjenih nacija kako bi naglasila koliko je dug rad štetan po zdravlje.
"Ono što je važno jeste koliko je skup prekovremeni rad. Podaci Međunarodne organizacije rada (ILO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore da nas rad ubija, jer kada mnogo radite, onda morate znati da se društvo suočava s masovnim krizama u mentalnom zdravlju. Društvo se suočava sa svim vrstama bolesti", napomenula je.
Prema podacima WHO-a, dugi, višesatni rad godišnje u prosjeku usmrti 745.000 ljudi. Skoro devet posto globalne populacije sedmično radi 55 sati i duže.
Anne-Marie Slaughter iz organizacije New America smatra da se uvođenjem četverodnevne radne sedmice omogućava da u cijelosti budemo ljudska bića.
"Mislim da time dobijamo vrijeme da u cijelosti budemo ljudska bića. Hillary(Cottam) i ja smo mnogo pisali o onome što smo nazvali Sapiens Integra. Dakle, postoji mitski homo economicus - ljudsko biće koje je kontinuirano racionalno i koje je upravljano potrebama te postoji potpuno ljudsko biće koje je zbrinuto, koje ima interakcije i ostale dobre stvari", navela je Slaughter.
U posljednjih nekoliko godina postoji nužda da se rad učini više fleksibilnim i mnogi radnici žele da ostane tako.
"To je možda dio utjecaja koronavirusa i pandemije tokom koje su ljudi prošli kroz rolokoster promjena. Radili su kod kuće, linija između privatnog i profesionalnog života je zamagljena. Kada su se počeli vraćati u kompanije, onda je bilo tenzija. Tražili su više fleksibilnosti, više dobrobiti", podsjetila je ministrica iz UAE.
Zadovoljstvo radnika je na današnjem tržištu rada veći prioritet. Na to je ukazao i Jonas Prising iz globalne kompanije za zapošljavanje Manpower Group.
Naglasio je da radnici sve više žele biti u kompanijama koje im omogućavaju fleksibilnost i to da mogu praviti izbore. Ocijenio je da će tako i ostati.
(Klix.ba)
Svijet
POKAZUJU SE KAO EFIKASNE: Na meti novih sankcija SAD-a stotine firmi i pojedinaca
Prije 13 min0
Vijesti
LAGUMDŽIJA POTVRDIO: Usaglašen finalni tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici
Prije 20 min0
Vijesti
BLIŽI SE KRAJ POSTA: Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak
Prije 24 min0
Ekonomija
SEZONA POČELA: Jagode stigle na pijacu, mnogima ipak cijena previsoka
Prije 27 min0
Ekonomija
IZ LOŠEGA U GORE: Vlada Republike Srpske duguje ogroman novac i...
30. Apr. 20240
Ekonomija
SARAJEVO KAO BEČ ILI MILANO: Kafa na Baščaršiji poskupjela kao u evropskim metropolama
29. Apr. 20241
Ekonomija
OVAJ AERODROM U BiH U VELIKOM JE USPONU: Još jedan avio-prevoznik pokrenuo letove iz...
29. Apr. 20242
Ekonomija
LOVA DO KROVA: Ovaj grad u BiH je dolina milionera, bogati ste tek ako na računu imate...
01. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.