Nedavni boravak Turkoa Dadova u Beogradu, savjetnika Ramzana Kadirova, ponovno je skrenuo pozornost na pokušaje šefa Čečenije da ojača svoje pozicije u balkanskoj regiji.

Djelomično integriran u EU, Balkan, sa svojim brojnim muslimanskim zajednicama, često se smatra pogodnom odskočnom daskom za širenje utjecaja.

A Kadirovljevi delegati već godinama dolaze ovamo s poklonima i velikodušnim finansijskim obećanjima, piše Deutsche Welle.

Kako navodi list, javnost možda ni ne bi saznala za zatvoreni sastanak Daudova sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem da Daudov nije objavio fotografiju na Instagramu, na kojoj se može vidjeti Vučića s poklonjenim plaštom i šeširom.

Daudov je naveo da je sastanak održan po uputama Kadirova ‘u ovo teško vrijeme kada se Rusija zauzela za duhovne, tradicionalne i porodične vrijednosti pokazujući Zapadu svoje odbacivanje tuđinske ideologije koja im se nameće”.

Kosovski faktor

Stručnjaci u Beogradu s kojima je razgovarao DW teško su objasnili potrebu Vučićevih kontakata s Daudovim, smatrajući da se više radi o propagandi i osobnom PR-u. Kažu da Srbija i Čečenija nemaju značajnije privredne i političke veze te da predsjednik Vučić obično pozove ruskog ambasadora da razgovaraju o ozbiljnim ili osjetljivim temama, ili netko od visokih predstavnika može doletjeti iz Moskve.

Nije jasno je li posjet Daudov povezan s krizom oko Kosova, koja je eskalirala posljednjih mjeseci, čije su vlasti 2008. godine proglasile nezavisnost od Srbije. U tom kontekstu zanimljiva je Vučićeva kolovoška izjava da Srbija ima informacije o posjetu Kosovu grupe Čečena i Čerkeza iz reda protivnika Kadirovljevog režima. Njihova je zadaća navodno bila praćenje situacije na sjeveru Kosova naseljenom Srbima i regrutiranje potencijalnih vojnika za borbena djelovanja u Ukrajini.

Blerim Vela, šef kabineta kosovskog predsjednika, odbacio je tvrdnju: “Niti jedan Albanac s Kosova nije se pridružio ratu u Ukrajini. Ni Čečeni ni Čerkezi nisu planirali ubijati kosovske Srbe. Ova dezinformacija služi ruskom narativu.”

Sporovi o hafiskoj školi na Balkanu

Zapažen događaj u srpsko-čečenskom pravcu bio je možda posjet srpske sportske delegacije Čečeniji u januaru. Tada je objavljena namjera razvijanja saradnje na polju boksa, a Ramzan Kadirov je ovom prilikom nazvao Aleksandra Vučića i zahvalio mu na događajima održanim u Srbiji prošle godine u znak sjećanja na njegovog oca, prvog predsjednika Čečenije.

Prema Kadirovim riječima, muslimani Srbije su od njega tražili da izgradi školu za hafize (koji uče Kur'an napamet) u gradu Novom Pazaru, koji se smatra jednim od glavnih duhovnih muslimanskih centara na Balkanu. Objavljeno je da će škola i ulica u kojoj će se nalaziti dobiti ime Kadirova starijeg. Međutim, Islamska zajednica Srbije tvrdi da inicijativa za izgradnju škole nije došla od njih, već od delegacije Evropskog muslimanskog foruma, malo poznate organizacije nastale prije nekoliko godina.

Predstavnici foruma prošlo su ljeto gotovo u cijelosti obišli Balkan, dijeleći izdašna finansijska obećanja. Putovali su u Grčku, Rumuniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku. Među sagovornicima su bili i brojni poznati muslimanski političari u regionu. Rezultati sastanaka bili su povezani isključivo s ovjekovječenjem imena dvojice čečenskih čelnika – Akhmat i Ramzan Kadirov.

Aktivnosti u Zavidovićima

Kadirov je svojedobno stvorio skupinu balkanskih novinara koji su mu lojalni, ali čini se da je sve teže promovirati pozitivan imidž u pozadini njegovih radikalnih izjava i međunarodnih sankcija. U Bosni i Hercegovini, gdje muslimani čine polovinu stanovništva, gotovo svi projekti u slavu Kadirova su prekinuti nakon početka rata u Ukrajini. Gosti iz Evropskog muslimanskog foruma obećali su prošle godine popraviti jednu od ulica u gradu Zavidovići za 500 hiljada eura i odmah su predstavili tablu s imenom Kadirova starijeg. Na istom mjestu, ali u čast Ramzana Kadirova, predložena je izgradnja mosta novcem iz Čečenije.

Šef lokalne uprave, Hašim Mujanović, čak je pozvao Kadirova mlađeg u posjet, nazvavši ga “našim predsjednikom”. No nedavno je Mujanović rekao da je forum propustio dogovoreni rok za finansiranje projekta vrijednog gotovo milion eura. A prošlogodišnji potpisani protokol nazvao je nevažećim.

“U ljudskom i moralnom smislu podržavam ukrajinski narod, tako da više nema saradnje”, rekao je Mujanović.

Prije godinu dana objavljeni su i planovi da se tri bosanskohercegovačka grada – Sarajevo, Zavidovići i Goražde – pobratime Grozni, Šali i Gudermes. No, sudeći prema službenim izjavama, ništa se dalje po tom pitanju ne poduzima.

Čini se da je uplitanje čečenskih sigurnosnih dužnosnika u rat u Ukrajini također ostavilo Ramzana Kadirova razočaranim bivšim vrhovnim muftijom Bosne Mustafom Cerićom, koji je prisustvovao njegovoj inauguraciji prošlog oktobra i pohvalio ga za njegova postignuća.

Instrument politike Kremlja na Balkanu

Neki stručnjaci smatraju da je korištenje sposobnosti predsjednika Čečenije sastavni dio propagande Kremlja, a cilj joj je povećanje utjecaja Rusije. No, na Balkanu se od Kadirova sada, čini se, ne očekuju previše. Kako je u razgovoru za DW objasnio bosanski historičar Husnija Kamberović, čečenski lider nema značajan utjecaj na muslimane u regiji, a njegovi kontakti ovdje su neučinkoviti, isti taj Mustafa Cerić već je marginalna figura.

“Kadirov nema na šta računati ni politički ni vjerski. Ako Moskva doista planira pridobiti podršku muslimana preko čečenskog vođe, onda je to pogrešna oklada. Na simpatije prema Rusiji može utjecati samo promjena kursa Kremlja u regiji”, smatra Kamberović.

Rusku politiku na Balkanu promatrači često opisuju kao prosrpsku, a mnogi je povezuju s nebrigom za interese muslimanskih zajednica. Primjerice, Moskva je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala nacrt rezolucije kojom se osuđuje genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.