Jeste li znali
LEŠEVE JE NOSILA KRVAVA DRINA: Četnički monstrumi jednu od njih su ubili na Palama, a ostale četiri su skočile kroz prozor u smrt kako bi izbjegle SILOVANJE, a onda se sve saznalo…
14. Dec. 20232
„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti.
Jeste li znali
15. Dec. 2022
2
Glavne junakinje naše današnje priče su Drinske mučenice, časne sestre reda Družbe Kćeri Božije ljubavi koje su ubili četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Časne sestre Kćeri Božije ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavale su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.
Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su: predstojnica časna sestra Jula Ivanišević iz Hrvatske, časna sestra Berchmana Leidenix iz Austrije, časne sestre Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije, te časna sestra Bernadeta Banja, Hrvatica mađarskog porijekla.
Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su hljeb djeci državnog Dječijeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. decembra 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz maltretiranja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline.
Tamo je časna sestra Berchmana ostala, a kasnije i ubijena 23. decembra 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle na današnji dan 1941. godine. Smještene su u zgradu kasarne na spratu. Kasarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić.
Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile smještene. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana bačeno je u Drinu oko 8.000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama.
Od 2005. godine svakoga se 26. januara obilježava Dan sjećanja u Goraždu, kao dan sjećanja na oko 1.400 žrtava četničkog terora.
Beatifikacija
Godine 2011, papa Benedikt XVI pokrenuo je postupak beatifikacije pet časnih sestara. Papa Benedikt XVI je 14. januara potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, koje su bile ubijene iz mržnje prema vjeri.
Time je otvorio put za njihovu beatifikaciju koja je održana 24. augusta 2011. u olimpijskoj dvorani Zetra, kada su Drinske mučenice proglašene blaženima.
(SB)
Društvo
DOMAĆIN SAŠA MAGAZINOVIĆ: Nacionalni molitveni doručak u Sarajevu, naslanja na tradiciju...
Prije 11 min0
Vijesti
BURNO U SARAJEVU: Nastavak suđenja Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, na potezu je...
Prije 28 min0
Politika
ALEKSANDAR OLENIK ZA „SB“: Monstruozno je to što radi Vučić, BiH i Crna Gora imaju razloge da mu zabrane ulazak u zemlju; Šešeljev đak nastavlja politiku koja je dovela do genocida...
Prije 35 min0
Hronika
CURE DETALJI DRAME U AUSTRIJI: Državljanin BiH izboden nožem, nakon što je napao...
Prije 53 min0
Jeste li znali
RAZOTKRIVANJE FAŠISTIČKIH ZLOČINACA: Koga to slave Milorad Dodik, Draško Stanivuković i Jelena Trivić...
28. Apr. 20243
Jeste li znali
SIGURNO SU VAS UPOZORILI: Zašto je orah otrovan i zašto se nikada ne smije saditi blizu kuće i drugih biljaka?
27. Apr. 20240
Jeste li znali
JEZIVA MISTERIJA: I danas se lome koplja oko porijekla tajanstvenog predmeta, jedni misle da ga je načinila priroda, a drugi ga povezuju s vanzemaljskim silama...
27. Apr. 20240
Jeste li znali
IDE NA OLIMPIJADU: Gimnazijalac iz BiH riješio matematički problem star 58 godina
26. Apr. 20241
trenutak ...
Komentari - Ukupno 2
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.