Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trebala je biti pozitivna i trebao se prihvatiti zahtjev za ocjenu ustavnosti člana Predsjedništva BiH Željka Komšića na ono što je ušlo u pravni sistem BiH nakon odluke visokog predstavnika Christana Schmidta iz oktobra 2022. godine.

Ovo je za Hayat.ba kazao Komšićev savjetnik Slaven Kovačević nakon što je jučer Ustavni sud BiH saopćio da odluka u ovom predmetu nije donesena i da će se o njoj odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica.

Kovačević kaže da, kada se pogleda omjer sudija koji su podržali ideju da se prihvati zahtjev i onih koji su bili protiv, može se govoriti o eventualnosti različitih političkih utjecaja na sam Ustavni sud BiH.

"Očito je da se radi o snagama koje su htjele politički zaštititi svoj projekat, ono što su uradili u oktobru 2022. godine. Tu posebno želim istaći da se radi o relativno jednostavnoj pravnoj stvari zato što ne postoji nijedna zemlja u svijetu u kojoj je dozvoljeno da mijenjate izborna pravila nakon održanih izbora jer se time vrši direktan napad na demokraciju", rekao je Kovačević.  

Ističe kako ne postoji niti jedna zemlja u svijetu gdje se primjenjuju dva različita popisa stanovništva, u konkrenom slučaju iz 1991. i 2013. godine kada je riječ o Ustavu FBiH.

"Prema Ustavu FBiH, govori se o popisu iz 1991. godine od lokalnih zajednica, kantona do organa u FBiH. Jedino se popis iz 2013. koristi za formiranje Doma naroda FBIH što nam govori da je to namjerno učinjeno kako bi se jedna od političkih stranaka, u konkrentom slučaju HDZ BiH, stavila u takav položaj da je nezaobilazna u formiranju svih budućih vlasti u BiH", rekao je Kovačević.

Mišljenja je kako i sam omjer glasova sudija Ustavnog suda po Komšićevoj apelaciji, koji je bio 4:3, govori da je izvjesno bilo političkih utjecaja.

"To vidimo kao mogućnost onih koji su željeli zaštititi odluku visokog predstavnika da ga ne bi doveli u položaj da mu bude narušen kredibilitet. Važno je istaknuti da postoji određeno mišljenje da Ustavni sud ne može razmatrati odluke visokog predstavnika. Ne radi se o odluci, radi se o onome što je visoki predstavnik namentuo u svojstvu zakonodavca ili substituirajućeg zakonodavca. Radi se o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. Sve što bude objavljeno u službenom listu postaje dijelom pravnog sistema i moguće je provjeravati na Ustavnom sudu sa stanovišta ustavnosti takvih propisa",  pojasnio je Kovačević.

Ustavni sud je 2009. stavio van snage odluku visokog predstavnika koja se ticala izbora za grad Mostar što govori, kako navodi Kovačević, da je takvo nešto moguće.

"Postoje razmišljanja, mislim da nisu primjerena ni tačna, da bi eventualna pozitivna odluka Ustavnog suda pomogla jednoj grupaciji, a da bi negativna pomogla drugoj. To je netačno. Hipotetički, ako Ustavni sud usvoji zahtjev Komšića i proglasi odluke Schmidta na izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona neustavnim, to ne znači da se automatski vraćate na prethodno stanje i da se primjenjuje prethodni model popunjavanja Doma naroda", dodaje Kovačević.

U prilog tome daje i primjer kada je Ustavni sud 2009. godine proglasio neustavnost odluke koja se odnosila na Mostar nakon čega se nije primjenjivao prethodni model za popunjavanje Gradskog vijeća nego je ostala praznina.

"Šta se ovdje može desiti ako se proglasi odluke neustavnom. Postoji nekoliko opcija da bi se zaštitio kontinuitet vlasti. Daje se rok od šest mjeseci da se popravi stanje. Ako nakon toga zakonadavac to ne uradi, onda Ustavni sud stavlja osporene odredbe van snage. Dalje, Ustavni sud bi imao zadatak da svojom instrukcijom kaže kako će se popunjavati Dom naroda u periodu dok zakonadavac ne donese propis. Tu postoje različite opcije, da se CIK ovlasti da donese način popunjava, da to odredi Ustavni sud ili da ostane praznina sve dok zakonodavac ne uskladi odredbe. Dakle, nije tačno da se vraćamo na prethodni sistem", napominje Kovačević.

Kovačević ističe kako Ustavni sud BiH u ovom konkretnom predmetu ima povišenu odgovornost u odnosu na neke druge slučajeve zato što sve sudske odluke utvrđuju i buduću praksu.

"Postavljam javno pitanje Ustavnom sudu BiH i Schmidtu da li bi eventualno odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti gospodina Komšića utvrdilo sljedeću praksu: da je moguće mijenjati izborna pravila i Izborni zakon nakon održanih izbora čime bi se desila suspenzija demokratije u BIH. Praksu kojom je dozvoljena diskriminacija ako je ona u korist jedne od političkih organizacija, konkretno mislim na HDZ BiH te da je moguće primjenjivati dva različita popisa ako je to u funkciji jedne od političkih stranaka odnosno HDZ-a. Ako bi se takva praksa stvorila, onda bi u ovoj zemlji bili suspendirani demokracija i vladavina prava te ova zemlja ne bi imala svoj ustavni princip da obezbijedi slobodne i demokratske izbore", zaključuje u razgovoru za Hayat.ba