Apelaciono vijeće Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine odbilo je kao neosnovane žalbe tužioca i Odbrane, te potvrdilo presudu Kantonalnog suda u Mostaru kojom je Josip Cvitanović osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 17 godina i pet mjeseci zbog ubistva Marka Radića i nedozvoljenog držanja oružja, potvrđeno je za Detektor.

Iz Kantonalnog suda u Mostaru za Detektor su potvrdili da je Cvitanović upućen na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni zavod u Zenicu. Cvitanoviću će u kaznu biti uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru od 9. novembra 2020. godine, navodi se u saopštenju Vrhovnog suda Federacije BiH.

Josip Cvitanović zvani Cviki početkom prošle godine je pred Kantonalnim sudom u Mostaru osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistva Radića. Za krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja” Cvitanović je osuđen na pet mjeseci zatvora, ali je Vrhovni sud Federacije u augustu 2022. godine ukinuo prvostepenu presudu.

Ponavljanje sudskog postupka uslijedilo je nakon što je Vrhovni sud Federacije djelimično uvažio žalbu Odbrane.

Nakon ponovljenog postupka, presudom Kantonalnog suda u Mostaru od 11. oktobra 2022. godine, Josip Cvitanović je poglašen krivim da je učinio krivično djelo “ubistvo“, u sticaju s krivičnim djelom “nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija“, za koje mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 17 godina i pet mjeseci, navodi se u presudi Vrhovnog suda Federacije u koju su novinari Detektora imali uvid.

Kantonalni tužilac u Mostaru izjavio je žalbu na krivičnopravnu sankciju s prijedlogom da Drugostepeni sud žalbu uvaži, prvostepenu presudu preinači u odluci o kazni, te optuženom izrekne veću kaznu.

Optuženi Cvitanović i njegov branilac Semir Kajtaz izjavili su žalbu na presudu “zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede krivičnog zakona i odluke o krivičnopravnim sankcijama“, s prijedlogom da se žalba uvaži, preinači pobijana presuda i optuženi oslobodi optužbe ili da se ukine pobijana presuda i odredi održavanje pretresa pred Vrhovnim sudom.

“Ovi žalbeni prigovori ne dovode u pitanje pravilnost pobijane presude“, navodi se u presudi Vrhovnog suda Federacije.

Cvitanović je ranije osuđen na osam godina zatvora jer je u junu 2004. hicima iz pištolja ubio svog punca Davora Knezovića, te pokušao ubiti punicu i njenu sestru, a bivši predsjednik Federacije BiH Živko Budimir ga je 2012. oslobodio izvršenja preostalog dijela kazne od tri mjeseca.

Radić je ubijen u novembru 2020. godine.

Bio je osuđen na 21 godinu zatvora jer je od jula 1993. do marta 1994. godine – u svojstvu zapovjednika Prve bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i kao osoba odgovorna za dio područja Bijelog Polja, uključujući i selo Vojno – učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje i zatvaranje više desetina bošnjačkih civila, žena, djece i staraca, te učestvovao u zločinima u logoru. Osuđen je zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti po Krivičnom zakonu BiH.

Početkom oktobra 2018. godine ministar pravde BiH Josip Grubeša odobrio je Radićev zahtjev da kaznu izdržava u Hrvatskoj. Radić je, zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Mostara, u zatvoru trebao biti do 2027., prema presudi Suda BiH, ali mu je Županijski sud smanjio kaznu na 12 godina, s obzirom na to da se udruženi zločinački poduhvat kao institut ne priznaje u Hrvatskoj.

Na slobodu je izašao krajem 2018. godine.