Očigledno je da postoji kalkuliranje, taktiziranje koje meni lično nije jasno. Ukoliko se ne želi rušenje Dejtonskog poretka, onda bi krajnje vrijeme bilo da se stane Dodiku na put. Bojim se da upravo velike sile, prije svega SAD, Velika Britanija, to nije ni Rusiji strano, žele da se ovaj poredak koji je uspostavljen Dejtonom sam od sebe uruši. Pitanje je samo šta slijedi iza toga, kaže u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” profesor politologije i ekspert za međunarodne odnose dr. Zlatko Hadžidedić.

Dodikovu izjavu u kojoj je rekao da Srbi u ovom vijeku treba da formiraju jedinstvenu državu koju bi činile Srbija, Republika Srpska i Crna Gora, naš sagovornik je nazvao maksimalno opasnom. “Bez obzira što sad iza Dodika ne stoji vojna sila koja je stajala iza Slobodana Miloševića. Treba uzeti u obzir da stoje iste one političke snage koje su stajale iza Miloševića. To se nije promijenilo, one svoj program nisu napustile. Sad se radi samo o modifikacijama”, poručio je Hadžidedić.

Milorad Dodik na ročištu u Sudu BiH odbio da se izjasni o krivici te je pokušao od suđenja napraviti farsu. On i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić terete se za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH. Izvjesno vrijeme traju ti neki protesti u znak podrške lideru SNSD-a “Granica postoji”. U međuvremenu, SAD su uvele sankcije njegovoj djeci Igoru i Gorici. Nazire li se kraj njegove političke karijere?

Sankcije imaju svoje dejstvo. Vidjeli smo kad je u pitanju i mreža inistitucija RS-a na internetu, i njihovo isključivanje je rezultat sankcija. Dakle, tako nešto postoji. Činjenica je da ne postoji odlučnost da se stane na put onome što jeste najbitnije a to je da Milorad Dodik ruši kompletan ustavni poredak uspostavljen u Dejtonu. Dodik neprikidno najavljuje kršenje i rušenje Dejtona, jer čini poteze koji vode u tom pravcu. Na sve moguće načine pokazuje da ne priznaje institucije koje su uspostavljene u Dejtonu, prije svega državne institucije BiH. S druge strane, ne postoji volja kod onih koji bi trebalo da su garant tog sporazuma da učine išta povodom toga. To su prije svega SAD. Znamo da ostale države koje za sebe tvrde da su garanti, da su zapravo potpisnici kao učesnici u sukobu, mislim na Srbiju i Hrvatsku. Kod SAD očigledno postoji neka vrsta beskonačnog strpljenja kada je u pitanju Dodik. Veliko je pitanje zašto je to tako. Mi možemo samo nagađati.

Iza Dodika stoje iste one političke snage koje su stajale iza Miloševića

Poznato je da su Dodika na vlasti dovele Sjedinjene Države. Da li je on u međuvremenu promijenio stranu, pa postao nekakav ruski igrač kao što se često spekulira, ili je i dalje ostao američki. Očigledno je da postoji kalkuliranje, taktiziranje koje meni lično nije jasno. Ukoliko se ne želi rušenje Dejtonskog poretka, onda bi krajnje vrijeme bilo da se stane Dodiku na put. Bojim se da upravo velike sile, prije svega SAD i Velika Britanija, to nije ni Rusiji strano, žele da se ovaj poredak koji je uspostavljen Dejtonom sam od sebe uruši. Pitanje je samo šta slijedi iza toga. Da će Dodika upotrijebiti za to, čini se da je sasvim izvjesno da svima odgovara da on čini to što čini. Ne vidim da je njegova karijera na zalasku. Naprotiv, mislim da će on raditi to što radi dok ne završi posao. Mislim da mu je posao da dovede do urušavanja kompletne dejtonske konstrukcije.

Nije slučajno da je „proruski nacionalista“ Milorad Dodik pred formiranje vlade u Crnoj Gori rekao da Srbi u ovom vijeku treba da formiraju jedinstvenu državu koju bi činile Srbija, Republika Srpska i Crna Gora piše austrijski “Standard”. Četnički vojvoda i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izabran je za novog predsjednika Skupštine Crne Gore. Koliko je opasna ova Dodikova izjava u ovom trenutku?

Ta izjava je maksimalno opasna. Riječ je o jednoj programatskoj izjavi. To nisu samo puste želje Milorada Dodika. Možemo biti sasvim sigurni da iza toga stoje institucije Srbije, Srpska pravoslavna crkva i institucije koje Srbija koristi u odnosu sa susjednim zemljama. Prije svega njene obavještajne agencije itd. Tu Dodikovu izjavu treba shvatiti krajnje ozbiljno. Nisu to puste želje, to je program koji se odvija pred našim očima. Pitanje je dokle ćemo mi zatvarati oči pred tim. Izrazio sam bojazan da postoje određene velike sile koje namjerno zatvaraju oči jer žele dovesti do kraja i postojanje BiH i poretka na kojem je ona nakon dejtonskih pregovora zasnovana. I dalje zadržavam tu bojazan. Postavljam pitanje zbog čega javnost u BiH ne shvata te izjave ozbiljno? One su na nivou najave rata. To je nešto što implicira sukob koji bi morao da se dogodi.

U svakom slučaju nikakve promjene granica nisu moguće mirnim putem. Možda neko i gaji iluzije da je moguće da se odigra nešto mirnim putem, možda određene velike sile misli da su dovoljno uspavale građane BiH. Postoji jedan stepen otpora među građanima koji neće dovesti do toga da se te svari dešavaju mirnim putem. To je najava direktno novih oružanih sukoba nalik na onu Miloševićevu najavu kada je on rekao da ni oružani sukobi nisu isključeni. Rekao bi da to nije ništa manje opasna izjava. Bez obzira što sad iza Dodika ne stoji vojna sila koja je stajala iza Slobodana Miloševića. Treba uzeti u obzir da stoje iste one političke snage koje su stajale iza Miloševića. To se nije promijenilo, one svoj program nisu napustile. Sad se radi samo o modifikacijama. I dalje je to ista formula - “Svi Srbi u jednoj državi”. To je nešto što se 30 godina kasnije nije promijenilo.  Dodik je tu samo glasnogovornik određenih snaga koje nisu prestajale sve ove godine da djeluju u jednom te istom pravcu.

Vijeće sigurnosti UN-a je produžilo misiju EUFOR-a na godinu dana. Od 2024. godine komandu na EUFOR-om u BiH preuzima Mađarska. Ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio je krajem septembra za medije da je potrebno spriječiti donošenje odluke kojom bi Mađarska preuzela zapovjedništvo nad misijom EUFOR-a u zemlji zbog bliskih veza između mađarskog premijera Viktor Orbana i predsjednika RS-a Milorada Dodika. Vaš stav?

To je pametna izjava s obzirom da mi dobijamo kontraverzne poruke iz Mađarske. Zbog čega se Viktor Orban opredjeljuje u pojedinim trenucima da krši čak i pitanje međunarodnog prava i suverentiteta BiH, da se miješa u naše unutrašnje poslove? Podržava snage koje rade na rasturanju države. Racionalno je pretpostaviti da vojne snage i oficiri koji dolaze iz te zemlje da će slijediti određene političke upute od strane svog rukovodstva, a ne da će slijediti obavezno ono što im centrala u Briselu nalaže. Sasvim je na mjestu da se pribojavamo toga šta bi Mađari mogli sa sobom donijeti, jer bez obzira što se radi o vojnicima koji bi trebali da izvršavaju naređenja koja dolaze iz centrale, postoji uvijek uticaj zemalja iz kojih dolaze. To ne smijemo zanemariti, pogotovo u ovoj situaciji kada rastu tenzije i kad Dodik govori to što govori. Stvar koja nam najmanje u životu treb je da sada na to komandno mjesto dođe neko iz države koja u suštini ne priznaje suverenitet BiH.

Christian Schmidt je osoba koja je učinila puno štete

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija i u svom govoru je kritikovao Schmidta, između ostaloga, rekao je da je visoki predstavnik usporio napredak Bosne i Hercegovine unutar evropskih integracija. Vaš komentar na Komšićev govor?

Složio bih se sa mnogim stvarima koje je Komšić rekao. Neke stvari bih možda još oštrije postavio. Upozoravam da je Christian Schmidt neko ko je urušio ustavni poredak BiH, možda toga nije ni svjestan. Dugo vremena sam vjerovao da on zna šta radi, međutim, njegovi zadnji intervjui pokazuju da on nije čovjek koji je svjestan težine svojih postupaka. Nije svjestan uopšte težine situacije u kojoj se ova zemlja nalazi. Vjerovatno njime manipuliraju ambasadori iz Velike Britanije i SAD-a sa lakoćom da on to uopšte ne primjećuje. U svakom slučaju, Christian Schmidt je osoba koja je učinila puno štete kao nijedan prethodni visoki predstavnik. Doprinio je urušavanju ustavnog poretka. Čitav Dejtonski mirovni sporazum je doveo u pitanje time što je prekoračio svoja ovlaštenja 2. oktobra 2022. godine kada se upustio u proces ustavnih promjena u Federaciji da bi postavio izborni zakon onako kako je to HDZ priželjkivao. Da ne govorim o tome što se stavio na stranu HDZ-a, što je ovdje došao sa odlikovanjima Ante Starčevića za usluge koje je učinio Hrvatskoj itd. On je jedna krajnje problematična ličnost za koju nikada nismo smjeli dati saglasnost da uopšte sjedne na tu vrlo važnu poziciju. Pozicija visokog predstavnika mora da opstane bez obzira na Christiana Schmidta sve dok je na snazi Dejtonski mirovni sporazum, čak i ovakav narušen kakvim ga je on učinio. Dok god se ne ravnamo prema nekom drugom pravnom poretku, nego još uvijek zadržavamo Dejton kao nekakav referentni sistem mora postojati uloga visokog predstavnika.

Upozorio bih na to da se se pojavljuje pogrešno tumačenje koje dolazi izvana o nekakvim 5 + 2 uslovima koji se trebaju zadovoljiti da bi se zatvorio ured visokog predstavnika. Ured visokog predstavnika je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, konkretno Aneksa 10. Dok god je na snazi Dejtonski mirovni sporazum ne postoji pravna osnova za zatvaranje ureda visokog predstavnika. Mi imamo pravo da se bunimo protiv djelovanja konkretnih osoba kao što je Christian Schmidt koji očigledno niti znaju u čemu su se našli, niti su sposobni da nađu rješenje. Mogu samo nanijeti ogromnu štetu, jer oni misle da ovoj zemlji čine dobro, a konstantno vuku pogrešne poteze koji izlaze izvan okvira samog Dejtona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u okviru regionalne turneje bila je ovih dana i u BiH. Rekla je, između ostaloga “naša dosadašnja saradnja je bila odlična i nastavit ćemo blisko sarađivati. Svima vam je poznato, da bi došli do ovog cilja, BiH treba da djeluje jedinstveno i nastupa s jednim glasom i stavom.” Nakon ove posjete kakav izvještaj Evropske komisije očekuje BiH?

Što se tiče približavanja ili udaljavanja od evropskih integracija veliki sam skeptik kad je to u pitanju. Ne smatram da su evropske integracije nešto čemu apriorno treba težiti. BiH prvo mora vratiti vlastiti suverenitet. Vlastiti suverenitet se može vratiti jedino kada uspostavimo novi ustavni poredak, kada Dejtonski bude skinut s dnevnog reda. Mi nemamo puni suverenitet. Dio suvereniteta je prenesen na entitete, dio suvereniteta na visokog predstavnika. Takva država ne može nigdje da funkcionira, pa ni u EU. Dok ne vratimo taj suverenitet BiH mi ne možemo realno da odlučimo šta bi to bio naš interes. Unaprijed se rukovoditi time da je naš interes da se uključimo u EU kao da će nam Evropska unija nešto dobro donijeti mislim da je to duboko pogrešno.

U Briselu postoje drugi planovi za BiH

Uvijek upozoravam da nam je tadašnja Evropska zajednica donijela ideju etničke podjele. Na konferencijama u Lisabonu iz 92. godine pod sponzorstvom Evropske zajednice, prvi put je ozvaničena ideja da se suverentitet BiH podijeli i da se prenese na tri etnonacionalističke partije, odnosno na njihove lidere. To je nešto što je nedopustivo. To nikada nije smjelo biti prihvaćeno. Tadašnje rukovodstvo na čelu sa Alijom Izetbegovićem to je prihvatilo i mi do dan danas trpimo te posljedice. BiH nema suverenitet od 92. godine, od tih lisabonskih pregovora. Dejton je to samo verificirao. Nema ništa dobro što je nama došlo od strane EU. Možda neke finansijske dobrobiti i finansijska pomoć, ali puno je veća šteta. Država kojoj oduzmu suverenitet onda više i nije država. Oduzeli su nam državnost i suverenitet, a obećavaju nam nešto maglovito što ćemo možda nekad jednog dana dobiti. Mislim da bi samo djeca trebala vjerovati u takve stvari. Odrasli ljudi ne mogu nikako slijediti narativ o tome da je EU nešto što ovoj zemlji apriori donosi bilo šta dobro. Treba se samo upitati u čemu je EU i tadašnja Evropska zajednica učestvovala, pa vidjeti šta nam je donijela i shvatiti koliko je ova država pretrpjela negativnih posljedica od njihovih djelovanja. Mi u toj oligarhiji koja postoji u Briselu nemamo prijateljske snage koje će raditi na tome da se ovoj zemlji vrati ono što joj je oduzeto. U širokom luku bih zaobilazio priču samo o EU i evropskim integracijama, i radio isključivo na tome da BiH vrati njen suverenitet.

Izvještaj Evropske komisije će sasvim sigurno biti takav će BiH opet biti zaobiđena. Očito u Briselu postoje drugi planovi za BiH. Ako jedna Moldavija i jedna Ukrajina koja napola okupirana ulaze u proces pregovora, BiH ovakva kakva je, a ipak nije napola okupirana, ne može ući u taj proces. Jasno je onda da je EU Bosni i Hercegovini namijenila nestanak a ne opstanak i ne prijem. Ne znam zašto to niko u ovoj državi da shvati. Stalno se zanosimo nekakvim idejama kao da postoji neki dobri Deda Mraz u Briselu koji će doći i donijeti nam poklone i da ćemo mi onda svi do kraja života živjeti sretno i zadovoljno. Ti njihovi pokloni su bili kao ova lisabonska konferencija štetni za ovu zemlju. Krajnje vrijeme je da se probudimo da nam ništa dobro od EU neće doći i da zaboravimo na EU, a da se okrenemo sami sebi, da pokušamo ovoj državi vratiti njenu državnost i suverenitet.

Nedavno ste Dodika uporedili sa predsjednikom Izraela. Nažalost dešavaju se okrutne stvari u Palestini. Bombarduju se bolnice, izbjeglički kampovi, ginu civili, djeca…Više od 10 hiljada je ubijenih (Palestinsko ministarstvo zdravlja saopštilo je da su 10.022 osobe ubijene u izraelskim napadima u Gazi od 7. oktobra). Vidimo reakcije SAD-a – Joe Biden: “Izrael ima pravo da se brani”; ali i EU. “Izrael ima pravo na samoobranu u skladu s međunarodnim pravom i Europska unija stoji uz Izrael u ovim mračnim danima”, rekla je  predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Kako gledate na razvoj situacije  u ovom ratu koji evo traje skoro mjesec dana?

Razlozi su mnogo dublji. Ne bih išao u pravcu ovih 75. godina koje se stalno navode. Rekao bih da je riječ o jednoj rekompoziciji globalnog poretka i da određene velike sile, prije svega SAD se tome opiru. Vidimo da je nastao taj jedan geopolitički blok BRIKS koji se sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine, Južne Afrike i pozvane su zemlje koje zauzimaju geopolitički položaj koji bi tom bloku omogućio potpuno kontrolu nad pomorskim putevima. Sasvim sigurno da je to jedna nova formacija koja će imati podršku globalnog kapitala i koja će jednostavno doći da zamijeni postojeći anglo-američki blok. S druge strane, postoji otpor od Velike Britanije i SAD-a da budu zamijenjene da neko drugi bude zadužen za upravljanje globalnim poslovima, da predstavlja dominantnu silu. Sada se nastoji na razne načine, uključujući i mogućnost izazivanja 3. svjetskog rata. Dakle, valja sve to uzeti u obzir i shvatiti da ovo što se dešava nije nimalo lokalno, ni regionalno, nego naprotiv ima globalne konotacije i treba da dovede do globalne krize, a možda i do globalnog sukoba. Sa jedne strane imamo one koji pokušavaju da preuzmu kontrolu nad globalnim tokovima novca i moći, a sa druge imamo one koji spriječavaju da dođe do takvog transfera. I ti koji pokušavaju da spriječe taj prijenos moći na drugu stranu nastoje to putem stvaranja tenzija i sukoba. Jedan od takvih sukoba bio je izazvan i u Ukrajini. I ovaj sada na Bliskom istoku je nešto što sasvim sigurno prati regionalne sile, ali može uvući i Rusiju i druge zemlje.

Vrlo je jednostavno razgovarati o tome da li je pravedno ili nije to što Izrael radi. Naravno da nije pravedno, ali pitanje je zašto se to radi? Očigledno je da postoji interes da se stvaraju veće tenzije i da se dovede do eskalacije, koje će možda globalno dovesti do globalnog sukoba. Meni to tako izgleda, a volio bih da se varam.

Hrvatska je među 14 država koje su glasale protiv rezolucije UN-a kojom se traži "trenutno, trajno i održivo humanitarno primirje" između izraelskih snaga i Hamasa u Gazi". Ova odluka Hrvatske izazvala je brojne reakcije u regionu, ali i u samoj Hrvatskoj… Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova je rekla sljedeće: “Mislim da smo pogriješili. Mislim da nismo ni protiv mira ni rezolucije nego je Hrvatska previše kalkulirala.” Vaš stav na ovu odluku Hrvatske?

Za razliku od Hrvatske koja se miješa u naše unutrašnje poslove, ne bih se miješao u njihove unutrašnje poslove. Njihovo je suvereno pravo da odluče kako će glasati. Šta su oni time mislili da postignu, da li su željeli da se preporuče Izraelu, ili SAD-u – to je, zaista, njihova stvar. Ne bi trebalo nas i da se tiče. U krajnjoj liniji to je pitanje koje može biti političko, ali jeste i etičko. Ukoliko Hrvatska stavlja politiku ispred etike to je, također, njeno suvereno pravo.

(Razgovarala: Sanela GOJAK)