Austrijski ministar vanjskih poslova rekao je za Financial Times (FT) da lideri EU ne bi trebala favorizirati Ukrajinu u odnosu na Zapadni Balkan kada članice budu odlučivale da li će otvoriti pristupne pregovore.

Alexander Schallenberg je rekao za FT da je neophodno “usidriti” Ukrajinu i Bosnu i Hercegovinu u orbitu EU kako bi se suprotstavilo ruskom uticaju, te je istakao da je jačanje stabilnosti u oba regiona, kako istočnoj i jugoistočnoj Evropi, podjednako važno.

“Naš geostrateški seizmograf radi u oba smjera“, dodao je.

Kako navodi FT, lideri EU će na samitu sredinom decembra odlučiti da li da formalno odobre početak pregovora o članstvu sa Ukrajinom i Moldavijom, što je korak koji može blokirati bilo koja država članica.

Evropska komisija je ranije ovog mjeseca preporučila početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, te je navedeno da bi pregovori s BiH trebali početi tek kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.

FT navodi da su napredak BiH kočile, između ostalog, secesionističke prijetnje “proruskog” predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika.

Schallenberg je rekao da bi bila “geostrateška katastrofa” ako bi EU Zapadni Balkan promatrala “kroz lupu”, a Ukrajinu “kroz ružičaste naočale”.

“Ne možete imati određene grupe na brzoj traci, a druge na servisnoj”, istakao je austrijski ministar.

Kako navodi FT, mađarski premijer Viktor Orban signalizirao je da bi mogao blokirati početak pregovora o pridruživanju s Ukrajinom u znak protesta zbog toga što Brisel nastavlja da uskraćuje Budimpešti udio u finansiranju EU zbog zabrinutosti za stanje vladavine prava u toj zemlji. Također se ističe da su i druge zemlje zabrinute po pitanju proširenja.

Upitan da li Austrija razmatra da stavi veto na početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ako i BiH ne bude dato zeleno svjetlo za razgovore, Schallenberg je rekao da razgovori “već idu u dobrom smjeru”.

“Ali . . . hajde da ne stvaramo problem u regionu koji čeka 20 godina i da im damo još jedan obruč (da preskoče). Kao što je rekao (albanski premijer) Edi Rama, ako ga dobro citiram, da li moramo da započnemo rat na Balkanu da bismo privukli vašu pažnju?”, istakao je on.

“Biće veoma burne debate i želimo da signali budu jednaki u oba smjera iz geostrateških razloga“, dodao je.

Schallenberg je snažan zagovornik postepenog proširenja, pri čemu su zemlje kandidati integrisane u sektorske programe i politike prije punopravnog članstva. Kako je istakao Schallenberg, EU je potreban drugačiji pristup u odnosu na prethodne talase proširenja 2004., 2007. i 2013. godine kada je bilo binarno pitanje – “unutra ili van”.

Prema njegovom mišljenju, ako se zadrži stari pristup, “Ukrajina vjerovatno nikada neće biti dio toga . . . do određenog stepena”. Schallenberg smatra da bi postepeni pristup pomogao da se zemlje kandidati vežu za EU prije nego što im se daju prednosti punog pristupanja, kao što je pristup poljoprivrednim subvencijama.

“Možemo li zamisliti proširenje bez poljoprivredne politike? Da, možemo”, rekao je on i dodao da bi za nove članove mogli biti dugi prelazni rokovi.

Schallenberg je rekao da EU ne bi trebala da dozvoli Rusiji i Kini da izgrade svoj uticaj u regionu, uključujući kroz infrastrukturne projekte koje, prema njegovom mišljenju, treba da finansira Brisel.

“Moramo poslati signal trećim stranama: ove zemlje su naše, one su dio naše porodice”, podcrtao je.

Kako navodi FT, Srbija, zemlja koja je “naklonjena Rusiji” i koja se nije pridružila režimu Zapada po pitanju sankcija zbog invazije na Ukrajinu, zvanično je započela svoje pregovore o pristupanju EU 2014. godine, ali je napredak zaustavljen.

Schallenberg je izjavio da se “ništa se ne pomjera naprijed” za narod Srbije.

“Prvi put imamo istraživanja u Srbiji gdje relativna većina više nije za Evropsku uniju. To bi za nas trebao da bude znak za uzbunu. Gubimo ih”, upozorio je on.