Ustavni sud Bosne i Hercegovine obilježavanje 9. januara je proglasio neustavnim i time stvorio legalitet Državnom tužilaštvu da procesuira sve one koji se ponašaju suprotno. Na silu se odgovara silom - zakona.

“Treba reći da se 9. januar 2024. u tom okviru i na taj način neće dogoditi. Dakle, mogu se slaviti i državni i praznici entiteta, ali se to može raditi na drugi način i nikome zbog toga neće pasti kruna s glave”, poručivao je u januaru prošle godine visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

A u toj kruni, mjesto dragog kamenja - presude. Za ratne zločine, progone, silovanja, etničko čišćenje, razaranje i genocid. Tog hladnog zimskog dana, 9. januara 1992. godine zaledila se ljudskost i empatija, a cijeli svijet u šoku gledao početak procesa uništenja jednog naroda i njegove historije. Na tim temeljima kasnije urušena je i sama ideologija koja je iza sebe ostavila razorene gradove i živote. Kreatori pakla završili iza rešetaka, a nasljednici slavodobitno, paradom nečasti, slave njihovo naslijeđe. U odbrani države i njene strukture našao se Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Jasno precizirajući pravni status 9. januara.

“Tačno je da je specifična ova odluka Ustavnog suda što je njome proglašen neustavnim jedan član, a ne čitav zakon. Mislim da se zakon zove Zakon o praznicima i svetkovinama RS-a, koji određuje da je 9. januar dan RS-a. Taj član je neustavan i treba ga promijeniti i više se ne ponašati tako i to bi bilo normalno u pravno uređenoj državi”, navodi za FTV stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić.

Trenutno je država moćna da odluku donese, ali ne i da je zaštiti i provede. Visoki predstavnik zaprijetio pa reterirao ne činjenjem da vlastite riječi pretvori u djela. Zato se i ove godine priprema parada praćena naoružanjem, nacionalističkim pjesmama i separatističkim govorima. U sjeni toga dvije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pravno obavezujuće i s teretom krivične odgovornosti.

“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bi trebalo da raspusti Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine zbog toga što su predsjednik političke stranke koju zastupa Dodik i njegovi zastupnici u Domu naroda glavna kočnica za usvajanje tih zakona i, praktično, taj dom zbog tih blokada nije u mogućnosti donositi zakone. Osim toga, oni svi krše Dejtonski mirovni sporazum, a potpisali su izjavu prilikom formiranja te političke stranke da će se pridržavati Dejtonskog sporazuma. CIK ima nadležnost da sankcioniše tu političku stranku i da im oduzme mandate jer krše Dejton”, govori stručnjak za ustavno pravo Enver Išerić.

U vakuumu između Ustava i neustavnih koraka, Dodik i njegovi partneri testiraju državu, zakone i međunarodnu zajednicu. Svi skupa testiraju mir, a koče zdrav napredak. Limita već odavno nema, a famozne crvene linije izlizane od čestih prelazaka. Takva politika ili preciznije politikantstvo dovelo je do uznemiravanja bošnjačkih povratnika i zagrijavanja januara separatističkim tenzijama. Odavno se kapci ne dižu dok se gleda prema Tužilaštvu, pa sve ide i sve može samo je pitanje ne do kada nego s kakvim posljedicama.

Uoči obilježavanja još jednog neustavnog dana RS-a kratak podsjetnik na hladne zidove zatvorskih ćelija u kojima smrt čekaju idejni tvorci i operativci stvaranja RS-a. Radovan Karadžić i Ratko Mladić su doživotni robijaši, zločinci i kreatori genocida čija ostavština ima paradu i datum. 9. januar ispisan je krvavim slovima.