Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović obratila se prisutnima na 19. samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali u Ugandi, saopćilo je Predsjedništvo BiH.

Njeno obraćanje prenosimo u cijelosti:

"Poštovani,

Čast mi je što imam priliku da se, kao predstavnik zemlje posmatrača, obratim na ovom važnom skupu, 19. samitu Pokreta nesvrstanih.

Zaista je privilegija po prvi put biti u Kampali i Ugandi, koju opravdano zovu biserom Afrike.

Ovaj skup predstavlja jedinstvenu priliku da uspostavimo nova partnerstva, jačamo saradnju i razgovaramo o najvažnijim globalnim temama.

Uvjerena sam da će ova konferencija doprinijeti dodatnom unapređenju bilateralne i multilateralne saradnje, boljem razumijevanju globalnih procesa, kao i prevazilaženju nekih od izazova.

Iako dolazim iz zemlje koja je posmatrač, a ne punopravni član, ideju nesvrstanosti, kao i sam Pokret, izuzetno poštujem, vjerovatno i zato što je država u kojoj sam rođena i provela veliki dio života, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, a njena prijestonica Beograd domaćin prve konferencije održane davne 1961. godine.

Politika nesvrstanosti očigledno je izdržala test vremena, a njeni principi i vrijednosti i danas prijeko potrebni svijetu, baš kao i prije 60 godina. Nažalost, čini se da nismo mnogo naučili iz prošlosti. Jezik sile, oružja i sukoba i dalje prevladava nad jezikom mira, dijaloga i diplomatije. Previše je sličnosti između opasne ere hladnog rata i današnjeg stanja u svijetu, gdje se požari gase benzinom, a ne razumom i diplomatijom.

Kao i tada je, i danas sila ima primat nad međunarodnim pravom, koje za velike države ima vrijednost samo onda kada se poklapa sa njihovim interesima. U suprotnom, međunarodno pravo ostaje mrtvo slovo na papiru i nedosanjani ideal pravde za one male koji uvijek nastradaju kada se njihovi interesi ne poklapaju sa interesima velikih i moćnih.

Kao što svi znamo, pravila su efektivna samo kada su univerzalna - kada ih kolektivno i individualno prihvataju svi relevantni akteri. Ako se međunarodno pravo poštuje i provodi samo selektivno i ako standardi važe samo u jednom, ali ne i drugom slučaju, onda je to plodno tlo za dvostruke aršine i opasan put ka haosu i neredu.

Posljedica urušavanja globalnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu su nestabilnost i anarhija u kojoj dugoročno niko ne dobija, a svi u manjoj ili većoj mjeri gube. Tome, nažalost, svjedočimo i mi na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini koja je žrtva savremenog neokolonijalizma i poligon za različite političke eksperimente čije negativne efekte osjećaju svi narodi i građani koji u njoj žive.

Smatram da je važno da vam skrenem pažnju na to da BiH nosi neslavan epitet "jedine kolonije u Evropi", u kojoj se njemački državljanin Christian Schmidt, suprotno procedurama međunarodnog prava, lažno predstavlja kao visoki predstavnik i ponaša kao kolonijalni upravnik iz 19. vijeka.

Za razliku od bivših visokih predstavnika koji su imenovani u skladu sa procedurom i potvrđeni u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, kod Schmidta je potvrda VSUN-a izostala, zbog čega formalno nikada nije izabran na tu poziciju. Njegovo nelegalno prisustvo u BiH počiva isključivo na sili i utjecaju moćnih zapadnih zemalja koje ga podržavaju uprkos tome što nije imenovan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Međutim, ovaj pojedinac nameće zakone umjesto demokratski izabranih domaćih institucija i obračunava se sa demokratski izabranim predstavnicima naroda, pokušavajući da politički eliminira sve one koji se suprotstavljaju njegovoj samovolji. Pred očima cijeloga svijeta, svojim ilegalnim djelovanjem, Christian Schmidt na najdirektniji način urušava Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava, suverenitet, te institucionalni i demokratski kapacitet BiH.

Kao jedan od tri člana kolektivnog Predsjedništva BiH snažno zastupam stajalište da narodi posredstvom domaćih institucija treba da odlučuju o svojoj sudbini, a ne samozvani protektori, ambasadori ili bilo koji inozemni akteri. Volja bilo kojeg pojedinca ili potez pera, ma čiji bio, ne može biti iznad kolektivne volje naroda. Nažalost, u BiH vidimo da se pojedini strani akteri zalažu za koncept gdje volja pojedinca prenebregava kolektivnu volju naših institucija.

Smatram da svi politički izazovi kako u BiH tako i drugdje u svijetu treba da budu rješavani mirno i civilizirano, kompromisom i dijalogom, a ne silom i jednostranim nametanjem rješenja. Duboko me pogađaju scene rata, nasilja i razaranja koje gledamo u Istočnoj Evropi ili na Bliskom istoku, jer znam koliko bola, patnje, ličnih i porodičnih tragedija sobom nosi svaki oružani konflikt.

Tragičan sukob kroz koji su prošli narodi BiH, a čije posljedice osjećamo i nakon skoro 30 godina od njegovog završetka, obavezuju nas da se prema ratovima u svijetu ne odnosimo sa navijačkog, već isključivo sa ljudskog i humanitarnog aspekta. Obavezuje nas da uporno i u svakoj prilici naglašavamo značaj mira, sa punom sviješću o tome da je bolje hiljadu dana pregovarati, nego jedan jedini dan ratovati.

Vjerujem da na ovom mjestu postoji visok nivo saglasnosti oko temeljnih vrijednosti i principa na kojima treba da bude zasnovan međunarodni poredak, kao i odnosi između država i vlada. Bez miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i suštinske dekolonizacije svijeta, nema ni stabilnog međunarodnog poretka.

Stoga je važno da uložimo dodatne napore u cilju reafirmacije ovih vrijednosti na globalnom nivou, jer su izazovi uzrokovani njihovim odsustvom za mnoge od nas zajednički. Veliko mi je zadovoljstvo što sam dobila priliku da po prvi put prisustvujem konferenciji Pokreta nesvrstanih, i to baš ovdje u srcu Afrike.

Uvjerena sam da naša tradicija nesvrstanosti i zajedničke vrijednosti koje baštinimo mogu biti snažan podstrek ka boljem razumijevanju i jačanju bilateralne i multilateralne saradnje sa zemljama članicama Pokreta.

Sigurna sam i da će ova konferencija proteći u dobroj i pozitivnoj atmosferi, uz konstruktivne diskusije i otvoren dijalog o svim aktuelnim izazovima, kao i mogućnostima njihovog prevazilaženja.

Čestitam predsjedniku Museveniju na preuzimanju predsjedavanja Pokretom nesvrstanih, kao i predsjedniku Alijevu na uspješnom vođenju organizacije tokom proteklog izazovnog i složenog perioda. Čestitam ujedno domaćinima na dobroj i uspješnoj organizaciji ovogodišnje konferencije, uz zahvalnost na pažnji i prilici da se obratim.