„Blinken preko Grlić Radmana zapravo piše Čoviću da odstupi“, tvrdi u svojoj kolumni u „Slobodnoj Dalmaciji“ Višnja Starešina, novinarka, publicistkinja autorica niza knjiga i dokumentarnih filmova.

Starešina, koja spada u najuglednije i najdosljednije  tzv. „domoljubne novinare“ u Hrvatskoj, na početku teksta se kritički  osvrće na Čovićevu političku i akademsku karijeru. Za lidera HDZ-a BiH piše da je „doktor Mostarskog sveučilišta iz razdoblja kada je teško i zamisliti doktorske studije u Mostaru“, potom da je riječ o „akademiku HAZU BiH koju je samo ustanovio da bi ga potom vjerni podanici uzdigli do akademske časti“.

ČOVIĆ - PUTINOV „OFFSHORE“ AKADEMIK

Čović je, podsjeća čitatelje Višnja Starešina, „akademik „ruske offshore“ tehničke akademije koju je Vladimir Putin izmislio da počastima nagradi svoje vazale“, kao i da je on „počasni doktor Zagrebačkog sveučilišta, što je bilo grubo ruganje Josipu Jurju Strossmayeru i sveučilišnoj tradiciji“. Autorica piše i da je Čović bio „najmlađi direktor nekadašnjeg vojno-industrijskog kombinata JNA SOKO Mostar, što je bilo jamstvo duboke uvezanosti u sustav JNA kao posljednjeg čuvara komunističke Jugoslavije...“

„Sve je to i mnogo više od toga bio Dragan Čović, najdugovječniji politički vladar nad Hrvatima u BiH u novijoj povijesti. A eto, pisac pisma, američki državni tajnik Anthony Blinken kao da nije znao adresu te političke i znanstvene, štaviše naučne gromade, pa je gotovo istovjetna pisma za Dragana uputio hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu i ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću. Traži Blinken od  svojih kolega iz Hrvatske i BiH da izvrše pritisak na Čovića kako bi prestao „opstruirati projekt južne konekcije plinovoda“, piše u komentaru „Slobodne Dalmacije“.

Autorica  teksta ukratko podsjeća na značaj projekta Južne interkonekcije kojom bi, kako kaže „bila osigurana ne samo potpuna plinifikacija BiH, nego i njena uvezanost u europski sustav plinovoda. I, što je najznačajnije-neovisnost o ruskom plinu, o kojem je BiH danas potpuno ovisna“.

Autorica komentara piše da je za „SAD projekt Južne interkonekcije strateški i prvi korak u zapadnu (europsku) integraciju BiH. Za Hrvatsku bi zbog istih razloga trebao biti još važniji“.

U komentaru se dalje navodi da su „SAD već odavno prepoznale Dragana Čovića kao glavnog ometača ovog projekta, a u korist ruskog plinskog sektora, odnosno ruskih geopolitičkih ambicija na Balkanu“. Autorica podsjeća i na riječi američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyija koji je Čovićev projekat ocijenio kao nezakonit i koji bi „povećao troškove potrošačima, dodatno podijelio tržište plinom u BiH, potkopao funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, stvorio prostor za jači malignu utjecaj Rusije...“

POVLAČENJE, ILI SMJENA?

Komentatorica Višnja Starešina prognozira da se nakon Blinkenovog pisma pred Draganom Čovićem otvaraju dva potencijalna poteza. Prvi je da odustane od svog projekta hrvatskog plinskog operatera u Mostaru.

Drugi je da iskoristi ovu neugodnu situaciju i „povuče se iz poltičkog života, jer njegov projekt nije prošao i tako izbjegne smjenu starih kadrova da bi se otvorio prostor novim politikama u BiH, a koja je već zahvatila klan Izetbegović i partnere, Milorad Dodik je u postupku... Bilo je pitanje kada će na red doći Čović“, piše komentatorica.

Komentar u „Slobodnoj Dalmaciji“ završava se zaključkom da bi povlačenje Dragana Čovća, uz bratsku pomoć hrvatskog ministra Grlić Radmana... „za Hrvate u BiH bila prilika da neka nova politička generacija pokuša uhvatiti priključak u novom preslagivanju BiH. A za Čovića možda šansa da izbjegne kazneni progon.“

„Ali šta ako se dvostruki akademik i dvostruki doktor odbije povući? Ili, ako to ne smije učiniti zbog onih koji su ga dva desetljeća održavali na poziciji nad Hrvatima u BiH, kitili (lažnim) akademskim perjem i obilato darivali“, pita Višnja Starešina  i odgovara: „E, to bi onda u sljedećem koraku mogao postati problem za Andreja Plenkovića. Predstoji zanimljiv rasplet“.      

(SB / Slobodna Dalmacija)