Predsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik napisao je kolumnu u kojoj je dao svoje tumačenje odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U Dodikovoj kolumni mnoštvo je spornih navoda - od toga da se u BiH vodio građanski rat, a ne da je na nju izvršena agresija, da državu na čijem je čelu bio i iz čijeg budžeta prima enormno visoku plaću po ko zna koji put stavlja pod navodne znake, entitete naziva državotvornim, a kroz neke međunarodne akte došao je i do zaključka da RS ima i pravo na otcjepljenje - ako se na to odluče njegovi narodi.

"Slobodna Bosna" je kontaktirala pravnog stručnjaka Nurku Pobrića koji je na početku našeg razgovora naveo kako ovu kolumnu nije pisao Dodik, već njegovi savjetnici, "jer on to ne umije", te kako su iz međunarodnih akata izvukli ono što odgovara njihovim političkim ciljevima.

BiH nije državna zajednica

Pobrić smatra da je pisanje države "Bosne i Hercegovine" pod navodnicima stvar Dodikove (ne)kulture, te pobija i njegova navode da je BiH državna zajednica podsjećajući kako nigdje ne piše tako.

"Dakle, dejtonska BiH nije ni republika, ni federacija (što ne može ni biti, jer u svom sastavu već ima federaciju), ni savezna država, ni bilo šta drugo što postoji u ustavnopravnoj praksi", navodi Dodik u svojoj kolumni, na što stručnjak za ustavno pravo Pobrić poručuje da ona može biti federalna, slično kao u Sovjetskom Savezu, pojašnjavajući da imamo tzv. dvostepene federacije - unutar jedne federacije postoji federalna struktura, kao što je slučaj u BiH.

"Najbliža je konfederaciji, s obzirom na vrlo mali broj tačno nabrojanih državnih nadležnosti koje su dva entiteta prenijeli na nivo 'Bosne i Hercegovine'", piše Dodik, dok Pobrić pojašnjava kako je konfederacija savez država, sastavljen ugovorom unutar njih, koje su po tom ugovoru potpuno samostalne, samo neki dio svoje nadležnosti prenose na taj konfederalni organ.

"To je teorijski pojam, a danas praktično nemamo konfederacija nikako, izuzev Evropske unije koja je na neki način bliska konfederaciji", pojašnjava Pobrić.

Na Dodikove navode da su entiteti "državotvorni", Pobrić podsjeća da oni to nisu, nego da su sastavni dio BiH, citirajući Ustav BiH doslovno:

"Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu 'entiteti')."

Pobrić podsjeća da je takav Ustav prihvatila i Republika Srpska, odnosno njeni predstavnici, u Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Pravo naroda na samoopredjeljenje

Pobriću je u Dodikovom "političkom pamfletu", kako ga je nazvao, naročito zaparalo uši pitanje prava naroda na samoopredjeljenje. 

"Pogrešno je protumačio Ustav i praktično zloupotrijebio odredbe nekih međunarodnih akata. U preambuli Ustava BiH, Aneksa 4, gdje piše da su njegovi potpisnici (FBiH i RS, op. N. P) opredjeljeni za suverenitet i teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu sa međunarodnim pravom. Dakle, ovaj riječ opredjeljeni nije ista kao inspirisani, kako on to navodi u svojoj, nazovimo je kolumni, Međunarodnom deklaracijom o ljudskim pravima, gdje se zaista spominje pravo naroda na samoopredjeljenje", prokomentirao je Pobrić za "SB".

"Pravo naroda na samoopredjeljenje nastalo je još u prošlom vijeku, pojedinim aktima, počev od Povelje UN-a itd. Ono se primarno odnosilo na države koje su pod kolonijalnom vlašću i prema tumačenjima relevantnih međunarodnih akata, posebno ova dva o ljudskim pravima, to pravo se može iskoristiti i danas u vidu vanjskog opredjeljenja. To unutrašnje nije sporno, dakle unutar države narodi imaju pravo da urede državu unutar njenih granica da ona bude ovakva ili onakva. Ali sporno je to tzv. vanjsko opredjeljenje ili secesija, dakle odvajanje dijela države od matične i pripajanje drugoj, ili stvaranje samostalne države", pojasnio je Pobrić.

Ne može se otcijepiti narod

"Prema tumačenjima relevantnih osoba svjetskog glasa o međunarodnom pravu, a i inače u doktrini sudova, poznata je tzv. remedijalna secesija, a to bi bila nužna secesija. Ona se provodi samo kada jedna teritorija u kojoj živi manjinska etnička ili neka druga rasa ili grupa koja je toliko diskriminisana od većinske grupacije u toj državi, da ona nema drugi način da ostvari svoja prava, da je sve iskoristila i da joj ostaje jedino put da se otcijepi. Sličnu situaciju imamo na Kosovu", pojasnio je Pobrić dodajući kako je takva vrsta secesije jedino moguća gdje postoji takva diskriminacija, a da teritorijalno homogenizirana ta grupa koja je diskriminirana onda kao krajnje sredstvo može da se odvoji.

Pobrić komentira kako to nikako nije slučaj sa Republikom Srpskom koji praktično diskriminiraju druge građane.

Dodik je u svojoj kolumni, kako navodi Pobrić, (ne)namjerno izbjegao one odredbe i unutrašnjeg i međunarodnog prava koje mu ne odgovaraju.

"U Aneksu 1 i 4 spominju se ovi međunarodni akti koji će se primijenjivati u BiH, koje je BiH ratificirala, to nije sporno", navodi Pobrić za "SB".

Pobrić se pita šta Dodik podrazumijeva ovdje pod pojmom naroda.

"Dakle, ako u jednoj državi živi više naroda, ne može se jedan narod otcijepiti. Može jedino s teritorijom. A i na teritoriji RS-a ne živi samo jedan narod. Sva tri konstitutivna naroda su ravnopravna na čitavoj teritoriji BiH, on ne može jednostrano kazati: 'Mi se otcjepljujemo.' Ni RS ni srpski narod, koji srpski narod? Je li onaj koji živi u RS-u ili gdje god da živi - u Mostaru, Sarajevu ili bilo gdje?", pita Pobrić.

Na kraju razgovora za "Slobodnu Bosnu" Pobrić podsjeća da je o pravu naroda na samoopredjeljenje mnogo pisano, navodeći kako je profesorica i članica Ustavnog suda Srbije također pojašnjavala pojam "remedijalne secesije" kojeg je pojasnio i Pobrić.

Podsjećamo, Pobrić se tokom svoje karijere bavio pravom naroda na samoopredjeljenje, te je često upozoravao na to kako se ono zloupotrebljava, kao u ovom slučaju. 

(S. Hodžić)